‘Hrvatski jezik za strance’ program je koji je tek započeo sa provedbom, a u kojem stranci uče hrvatski jezik. Na Sveučilištu u Dubrovniku dodijeljene diplome prvoj generaciji polaznika koji su uspješno završili A1 razinu hrvatskog jezika.
– Jako smo zadovoljni kad smo pokrenuli priču i organizirali tečaj hrvatskog jezika za strane radnike. Razmišljali smo hoće li to biti online, što je puno praktičnije za te polaznike, ili da bude fizički u učionici. Nakon analize i razgovora s našim poslodavcima shvatili smo da je puno bolje i lakše usvojiti jezik ukoliko oni dolaze u učionicu. Znate kako je odraditi cijelu smjenu i onda popodne još od pet do osam učiti neki strabi jezik koji vam je daleko od vašeg matičnoga. Sigurno da su se jako napatili, ali to s druge strane pokazuje njihovu spremnost i želju za integraciju u prostor u koji su došli – rekla je predsjednica Županijske komore Dubrovnik.
– Dubrovačko područje je destinacija kvalitete, ako pričamo o kvaliteti, a znamo da nama radne snage nedostaje. Iz godine u godinu sve više nam nedostaje kadrova koje uvozimo, iz trećih zemalja, van europskog teritorija gdje su govore barijere velike, svatili smo da je to zajedničko razumjevanje, učenje hrvatskog jezika je osnovna pretpostavka da dobijemo kvalitetnu radnu snagu koja će razumjeti što poslodavac želi i kakve naputke daje da budu kvalitetni zaposlenici toga poslodavca, a u isto vrijeme će se lijepo i integrirati u zajednicu u kojoj žive, obavljati shopping, sporazumjeti se s ljudima s kojima se svaki dan susreću. Želimo stvoriti bazu zaposlenika unutra naših poduzeća koji su kvalitetni, koji su dobri, koji će naučiti hrvatski jezik i ostati ovdje – istaknula je Trojić te dodala ciljeve koje ima HGK.
– Želja Hrvatske gospodarske komore nije da mi budemo ‘fliper destinacija’ gdje ćemo iz godine u godinu povlačiti novu radnu snagu koja će se na našem prostoru učit i testirati i onda ići negdje na zapad graditi kvalitetu nekome drugome. Cilj je našim poslodavcima ukazati da imaju partener u institucijama kao što je Sveučilište i Komora. Ovo je prva generacija polaznika, jako smo zadovoljni. Pričajući s njihovom učiteljicom vidimo da su rezultati tu, vjerujemo da će i oni sami shvatiti prednost poznavanja jezika. Ako se lakše sporazumijemo onda se lakše i razumijemo. Sve više djelatnoszti ima stranu radnu snagu, to će sutra biti naši sugrađani, bolje da se svi skupa međusobno razumijemo. Naš cilj je da ovo ne bude završni tečaj, da se ne samo ovi koji su se sada naučili određenim osnovama i dalje školuju i napreduju u znanju jezika, nego i da novi poslodavci se uključe i da se novi djelatnici priključe jer jedino intezivnim tečajem učenja oni mogu savladati jezik – zaključila je Trojić.
Osim organizatora programa, zadovoljni su i poslodavci koji su svoje radnike potaknuli na učenje hrvatskog jezika.
– Imam tri Filipinke koje su izvrsne radnice. Tu su već tri godine i odlučio sam da im poklonim ovaj tečaj hrvatskog za strance. Mislim da će im ovo pomoći u budćnosti. Ovo je znak pažnje da ipak budu osvješćenije, da postoji drugi jezik osim engleskog jezika. Drago je čuti gostima, a i lokalnim ljudima kad ih strani radnici pozdrave na hrvatskom. Meni osobno nije toliko važno da pričaju hrvatski, ali njima je važno. Da se osjećaju da su donekle prihvaćeni u okviru jezika. Iako je hrvatski za strance jako težak. 79′ sam ja držao tečaj hrvatskog za strance, uspio sam prikupiti 5-6 Južnoamerikanaca koji su živjeli po Župi dubrovačkoj i vrlo rado se toga sjećam – istaknuo je Božo Fistanić.
Profesorica koja je vodila program vrlo je ponosna na polzanike koji su uspješno položili pismeni i usmeni dio ispita, a s kojima se sprijateljila i kvalitetno družila kroz učenje.
– Moram priznati da je ovo bio dosta aktivan tečaj. Nastava se održavala u popodnevnim satima, od 17:30 do 20 sati. Trajala je oko dva mjeseca. Bilo je jako intezivno, bilo je tjedana kada smo radili dva puta tjedno, a nekada tri. Uz posao, polaznici su bili izvrsni. Dolazili su redovito na vrijeme i odlično su se pripremili za usmeni i pismeni dio ispita. Bilo je 11 polaznika, došli su iz Bangladeša, Indije, Nepala, Filipina i Zimbabvea. Uči se sporazumijevanje u nekim svakodnevnim situacijama, od razgovora u trgovini, narudžbe u restoranu, u kafiću, odjevanje, kupovanje odjeće, odlazak u trgovinu, kupovanje hrane. Uči se prezent glagola, uče se i padeži, malo i pridjeva, godišnja doba… Hrvatski je poprilično kompliciran. Kad radim sa strancima vidim koliko mi imamo lijep i kompleksan jezik. Njima svakako izvrsno dođe i poznavanje engleskog jezika, to nam je bio posredni jezik. Svi su istaknuli kako je hrvatski izrazito težak za učiti, pogotovo padeži. Teško im je išao izgovor č,ć,ž,š jer u njihovom jeziku toga nema – kazala je Ana Lokas, profesorica koja je vodila nastavu hrvatskog jezika koja radi u OŠ Marina Getaldića.
O svom iskustvu života i rada u Dubrovniku podijelio je i jedan od polaznika programa koji se potrudio reći nam nešto i na hrvatskom jeziku.
– Ja sam Roel Marucot. Filipinac sam, imam 29 godina i u listopasu punim 30 godina. Skoro sam dvije godine u Hrvatskoj, ali nisam puno pričao hrvatski jer radim u restoranu. Ovo je izvrsna prilika za mene. Pričao sam sa svojom profesoricom i rekao sam joj kad sam ušao ovdje da pričam malo hrvatskog u restoranu također. Za mene je hrvatski težak, prije sam radio na Bliskom istoku i u šest mjeseci sam naučio arapski. Znam reći ‘Dobar dan, kako ste’, ‘Odlično, kako ste vi?’ – rekao nam je polaznik programa.