Te je prohladne večeri 23. prosinca mladi dubrovački glumac Nikša Sekulo u Teatru Bursa izvodio svoju diplomsku predstavu, monodramu Leonida Andrejeva ‘Misao’, a u isto vrijeme mlade plesačice i plesači iz Plesnog studija 3V u susjednom su kinu Sloboda izvodili svoj prigodni božićni program.
Nažalost, jedan zid koji dijeli dva izvedbena prostora nije uspio potpuno zvučno izolirati dva događaja pa su tako naši sugrađani slušali sjajnog glumca uz zvučnu podlogu božićnih pjesama. Nesklad u terminima događaja dogodio se i dan ranije, kada je u Umjetničkoj galeriji otvorena izložba djela Francisa Bacona, a u isto vrijeme je u Matici iseljenika svoje najnovije radove izložila mlada umjetnica Lena Kramarić. Tako su se brojni Dubrovčani našli u dilemi koji od ova dva zanimljiva događaja pohoditi. U oba navedena slučaja (a takvih i sličnih ‘preklapanja’ je tijekom prosinca 2016. i siječnja 2017. bilo još) naravno da krivci nisu ni glumci ni plesači ni pokojni ili živući umjetnici, već oni koji bez plana i rasporeda određuju i dodjeljuju datume i termine održavanja događaja. Bilo da su to kulturne ustanove kao vlasnici i koncesionari brojnih gradskih prostora ili pak gradska uprava, odnosno Upravni odjel za kulturu, koji ima važnu ulogu u dodjeli sredstava iz gradskog proračuna brojnim kulturnim udrugama i institucijama. Ako se već iz špaga građana financira kulturni život grada, zar ne bi istim tim građanima trebalo biti omogućeno nazočiti na događajima koji se financiraju njihovim soldima? Ili im barem umanjiti muku trčanja s jednog kraja grada na drugi u želji za sudjelovanjem na dva događanja koja se održavaju gotovo istodobno?
‘Nema aktivnih događanja’
Sve ove probleme trebao je riješiti tzv. kulturni kalendar Grada Dubrovnika, internetska stranica koju je na svojoj službenoj stranici u siječnju 2013. godine pokrenula Gradska uprava, a koja po svemu sudeći nije zaživjela. Tada predstavljen kao ‘suvremeno dizajniran kalendar koji na jednom mjestu donosi pregled aktualnih kulturnih događanja na području Grada Dubrovnika’ kulturni kalendar danas je nažalost izvan funkcije. Oni koji su nekad imali naviku redovno ga pregledavati iskusili su da se stranica niti ne učita, dok je danas situacija ništa bolja. Stranica tehnički funkcionira, ali već neko vrijeme na njoj stoji obavijest ‘Trenutno nema aktivnih događanja u bazi’. Premda su i ovih dana aktualne izložbe u npr. Muzeju Rupe, Umjetničkoj galeriji, Galeriji Dulčić Masle Pulitika, tvrđavi Imperijal. Osim što nema aktualnih događanja koja su svoje otvaranje doživjela pred neko vrijeme, još većim problemom čine se nedostajuće najave budućih događanja, čak i onih koje organizira sam Grad Dubrovnik (primjer Forum mladih u Kino Slobodi u srijedu 24. siječnja).
Nadalje, iz obavijesti Grada Dubrovnika iz siječnja 2013. može se saznati kako je od svih organizatora, dubrovačkih kulturnih subjekata, traženo da svoje događaje prijave na vrijeme te, što je još važnije, usklađuju ih prema kulturnom kalendaru ‘kako bismo izbjegli možebitna preklapanja različitih kulturnih događaja’. Ni to se, očito, ne događa, premda kulturni kalendar sadrži mogućnost jednostavne prijave.
Sličnu funkciju trebao bi imati i tzv. kalendar događanja na službenoj internetskoj stranici Turističke zajednice Grada Dubrovnika. I za njega je sredinom studenom prošle godine svim udrugama i organizacijama iz područja turizma, ali i kulture, športa te drugih društvenih djelatnosti, upućen poziv za prijavu programa i događanja. Tu je odaziv nešto bolji, premda I ovaj kalendar ima dosta manjkavosti. Primjetili smo tako da je malonogometni turnir ‘Sveti Vlaho’ u kalendaru ostao zabilježen još tjedan dana nakon finalnog susreta, Zimski festival je naveden bez specifičnih događaja (koncerata, izložbi i sl.), a nedostaju izložbe u organizaciji gradskih kulturnih ustanova.
Prošli edukaciju
Nakon svih ovih saznanja uputili smo upit Gradu Dubrovniku postoji li neka osoba, tijelo ili odjel koji brine o održavanju (nefunkcionalnog) kulturnog kalendara te tko je taj koji brine da se, nevezano za kulturni kalendar, kulturni događaji u Dubrovniku ne poklapaju. Također nas je zanimalo postoji li udrugama, institucijama i javnim ustanovama u kulturi neka vrsta obveze ili dužnosti da na vrijeme prijave događaj te paze da se ne poklapaju s drugima, odnosno, trpe li ikakve sankcije ako to ne učine.
Odgovoreno nam je kako je za djelatnike dubrovačkih kulturnih ustanova i djelatnike Upravnog odjela za kulturu i baštinu organizirana edukacija o načinu unošenja događanja u navedeni kalendar, kao i za njegovo uređivanje, dok svi ostali korisnici koji žele prijaviti određeni kulturni događaj u Kulturni kalendar, to mogu jednostavno učiniti putem rubrike ‘Prijava događaja u Kulturni kalendar’.
-Budući da u Dubrovniku djeluju brojni organizatori kulturnih priredbi, jedini način da se izbjegnu preklapanja termina je pravovremeni i redoviti unos planiranih događanja u Kulturni kalendar i planiranje njihovih termina ovisno o rasporedu već zakazanih i unesenih događanja. Osim događanja prijavljenih putem navedene rubrike, službenici Upravnog odjela za kulturu i baštinu u Kalendar unose sva događanja o kojima imaju saznanja, a koja se odvijaju na području našeg grada – ističu iz Gradske uprave.
Obveza u ugovoru
-Kako bi se izbjegla povremena preklapanja pojedinih kulturnih događanja, Upravni odjel za kulturu i baštinu svake godine službenim dopisom upozorava sve dubrovačke kulturne ustanove da događaje koji se odvijaju u njihovoj organizaciji, s točnim vremenom i mjestom događanja, obvezno prijavljuju u Kulturni kalendar. Također, kod sklapanja ugovora o sufinanciranju programske djelatnosti temeljem Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika, uvijek vodimo računa o ovoj problematici, pa tako u čl. 4. navedenog ugovora stoji sljedeća odredba: Korisnik se obvezuje održavanje svojih programa prijaviti u Kulturni kalendar Grada Dubrovnika, kako bi se izbjeglo preklapanje termina kulturnih događanja. Isto tako, u svim službenim i neslužbenim kontaktima, uvijek upozoravamo sve dubrovačke ustanove, udruge, umjetničke organizacije i ostale aktere kulturnog života Grada, da svoje programe i projekte uvijek planiraju u međusobnom dogovoru, ali i u suglasju s već unesenim rasporedom kulturnih događanja, kako bismo izbjegli možebitna preklapanja. Smatramo kako je to u interesu i kulturne publike, Grada Dubrovnika, ali i samih organizatora – kažu u Gradskoj upravi. Ipak, ne navode postoji li neka vrsta sankcije za nepridržavanje ovih obveza.
Predsjednik Kulturnog vijeća Marin Ivanović (koji je u međuvremenu izabran i za ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik) ističe kako upravljanje kulturnim kalendarom nije jedan od zadataka tog tijela, ali se složio kako bi nešto trebalo poduzeti kako bi se preklapanja izbjegla.
-U ugovorima koje Grad Dubrovnik potpisuje sa prijaviteljima kulturnih programa navedena je obveza prijave svakog događanja na e-mail adresu Upravnog odjela za kulturu te uvrštenja u kulturni kalendar. To nije u nadležnosti Kulturnog vijeća niti smo ikad vršili kontrolu nad time. Svakako je ideja o kulturnom kalendaru odlična, ali nažalost nije zaživjela, unatoč obvezi koja se tražila. Po meni, taj bi kulturni kalendar trebalo osuvremeniti kao aplikaciju, jer kao tehnološko rješenje je nedorečen i nepregledan. Na primjer, nema vremenskih odrednica trajanja, vrlo često ni po datumima za izložbe ni po satima za koncerte. A to je vrijedna informacija za naše građane – ustvrdio je Ivanović.
Može drukčije i bolje
‘To Du’ na društvenim mrežama
Problem nepostojanja objedinjenog kalendara koji bi uključivao sve događaje uočili su i naši sugrađani koji su na Facebook stranici ‘To Du’ osmislili svojevrsni kalendar zbivanja iz raznih područja društvenog života Grada. Kalendar se svakodnevno upotpunjuje novim informacijama, a u međuvremenu su se proširili i na druge društvene mreže (Twitter, Instagram). Stranica je dostupna čak i onima koji nisu korisnici Facebooka.
‘Lorem ipsum’
Ciceron na totemima
Dubrovačko komunalno poduzeće postavio je krajem prošle godine LCD toteme, čija bi funkcija trebala biti informiranje prolaznika o aktualnim događanjima u gradu. Međutim, zasad još uvijek nema nikakvih unešenih podataka pa se tako kao događaj ističe ‘Demo Event #1’ 15. siječnja u Kotorskoj ulici, uz tekst opisa ‘Lorem ipsum’ (alternativni tekst koji se koristi u kreiranju teksta strukture publikacija, promotivnih poruka, web stranica, a izvorni autor je rimski govornik Ciceron).