Vrata od Buže, glavni ulaz u Grad sa sjeverne strane ostao je ‘nelegaliziran’, pa je Zmajski stol Dubrovnik Družbe ‘Braća hrvatskog zmaja’, na poticaj don Tome Lučića, rektora Crkve sv. Vlaha, uputio prijedlog nadležnim institucijama da se ta, nazivom je povijesna nepravda, ispravi.
Naime, na danas održanom okruglom stolu o programu obilježavanja 1700. obljetnice mučeničke smrti dubrovačkog zaštitnika Svetog Vlaha u 2016. godini, pročelnik Zmajskog stola u Dubrovniku Nikola Obuljen okupljenima je pročitao pismo koje je još početkom rujna 2014. godine upućeno Dubrovačkoj biskupiji, Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku, Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Društvu prijatelja dubrovačke starine.
U njemu je iznesena ideja da se na Vrata od Buže postavi lik sv. Vlaha (reljef ili kip odlučit će struka), naravno uz suglasnost i dogovor svih relevantnih institucija. Tim povodom trebalo bi biti osnovano i stručno povjerenstvo koje bi cijelu ideju realiziralo po uputama konzervatora. Obuljen je istaknuo kako su od svih primili pismeni odgovor, osim od – konzervatora koji se ni nakon pet mjeseci nisu pismeno očitovali. A upravo je 1700. obljetnica idealna prilika za ostaviti znak ovoga vremena idućim generacijama.
No, da bi se program obilježavanja ove važne obljetnice osmislio i realizirao, treba najprije osmisliti tko će biti i njegov nositelj. O tome je na okruglom stolu govorio i don Petar Palić ispred Dubrovačke biskupije, ali i ostali dionici skupa.
Na istom se tako moglo čuti o značaju Svetog Vlaha kroz povijest Dubrovnika, ali i o njegovom štovanju diljem svijeta.
– On je svetac od svega svijeta, baština je čovječanstva. No, on mora i dalje ostati naš da bi mogao biti svetac od svijeta – rekla je Maja Nodari, dodavši kako je sveti Vlaho ekumenska poveznica istoka i zapada.
– Ta ljubav i vjernost, ufanje u svetog Vlaha je ono što prelazi u svojevrstan fenomen. Ima toliko neobjašnjivih situacija u ovom gradu, sjetimo se samo Domovinskog rata, i sve se to može promatrati na fenomenološkoj razini, ali to njegovo čudo traje cijeli milenij – istaknula je Nodari, upozorivši sve kako trebamo jako paziti i čuvati taj ‘divni naslijeđeni kontinuitet, taj lokalni kolorit kojeg ima Festa, a koji se pomalo nagriza’.
– Treba biti jako pažljiv jer je delikatna granica kad nešto prelazi u turistički proizvod – istaknula je dalje, dodavši kako Festu treba štititi u njenoj autohtonosti.
O Svetom Vlahu u kontekstu kulturnog, odnosno vjerskog turizma govorio je Vjekoslav Vierda, koji je istaknuo kako i sami principi UNESCO-a, budući da je Festa na listi zaštićene nematerijalne baštine čovječanstva, znače da treba što manje dozvoliti da se stvari mijenjaju.
– To sve nije problem u Dubrovniku jer smo mi kao ljudi takvi. Strašno smo povezani s tradicijom i osjetljivi na sve što zadire i u povijesnu cjelinu i u Festu – istaknuo je Vierda, dodavši kako vjerski dio treba odvojiti od turističkog.
– Mega događaj 1700. obljetnice treba iskoristiti kao priliku da se u Dubrovniku počne razvijati vjerski turizam, jer je to prilika da svijet Festu vidi i upozna – rekao je Vierda.
Vido Peručić, vlasnik turističke agencije, istaknuo je kako među agencijama definitivno postoji interes za stravanjem jednog turističkog proizvoda u vrijeme Feste sv. Vlaha, ali uz očuvanje njene autohtonosti, što su naglasili i ostali sudionici.
Na okruglom stolu govorio je i stručnjak za vjerski turizam, svećenik Tomislav Korov, koji je došao do zaključka – Dubrovniku nedostaje destinacijski menadžment! Istaknuo je kako u Dubrovniku ne postoji sinergija javnog i privatnog, a nedostatak suradnje rezultira nedovoljnom privlačnošću turista za Festu.
Biskupija bi po njemu trebala idući godinu proglasiti hodočasničkom godinom svetog Vlaha, a u svemu bi jednu od većih uloga trebala imati i Bratovština sv. Vlaha, budući da festanjuli kroz povijest čuvaju i duh Feste i duh grada.
– Trebate se dogovoriti i stvoriti menadžerski tim koji će objediniti sve. Rupe post i pred sezone trebate popuniti Svetim Vlahom.
Idući sastanak koji bi trebao okupiti okosnicu organizacijskog tima za formiranje programa velike obljetnice mučeničke smrti našeg zaštitnika trebao bi se održati odmah po ovogodišnjoj Festi. Jer vremena je malo, posebno jer su pripreme za turističku 2016. već započele.