Županija

BURNA RASPRAVA ‘Plan je prepun kukavičjih jaja’ – od Vićanovog hotela u Prapratnom do golfa na Srđu

javna rasprava naslovna

Javno izlaganje druge ponovne javne rasprave Prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i Strateške studije utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije održano je u utorak popodne u Gradskoj vijećnici.

Javno izlaganje druge ponovne javne rasprave Prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i Strateške studije utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije održano je u utorak popodne u Gradskoj vijećnici.

Nikolina Kraljević, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju istaknula je kako su nakon prve ponovne javne rasprave izmjena i dopuna Prostornog plana, pristigli prijedlozi Hrvatskih cesta oko izmjena trase brze ceste u Župi dubrovačkoj i Konavlima te brze ceste na Pelješcu. Uz to, usvojen je i prijedlog Grada Dubrovnika o smanjenju kapaciteta kruzera za sidrenje ispred grada na 1000 putnika.

Pročelnica je zamolila sve prisutne na javnoj raspravi da se rasprava drži izmjena predloženih drugom javnom raspravom, odnosno da se ne postavljaju pitanja i prijedlozi o onome što je bilo u prethodnim javnim raspravama.
Izrađivač plana, Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije predstavio je audio snimkom izmjene i dopune plana, koje su započele još 2014. godine. Do danas su održane tri javne rasprave. U posljednjem prijedlogu najvažnije je istaknuti kako se na prijedlog Hrvatskih cesta u Plan ugrađuje nova varijanta brze ceste kroz Župu dubrovačku i Konavle.

Naime, u Župi dubrovačkoj se razdvajaju dvije varijante. Trasa u varijanti 1 nakon prolaska kroz tunel Parež podiže se strmom padinom iznad gornjih sela Grbavca, Martinovića, Makoše i Buića i trase županijske ceste Ž6243, a varijanta 2 spušta se blažom padinom ispod navedenih sela i trase županijske ceste, a iznad zaselaka Lazine i Zagruda. Na izlazu iz župske zavale u zoni iznad naselja Petrače i Brašine varijantne trase se spajaju te u zajedničkom koridoru vode iznad naselja padinom Malaštice do čvora Soline. Na čvoru Župa će se povezati područje Župe dubrovačke planiranom spojnom cestom s D8 kod Kupara. Također je planirana spojna cesta športsko-rekreacijskog centra Golf Srđ i ugostiteljsko-turističkih zona na brzu cestu. Od čvora Soline opet se razdvajaju dvije varijante. Varijanta 1. vodi sjevernije iznad Plata i na lokalitetu Sv. Ivan ulazi u Konavle dugim tunelom između Plata i Zvekovice, te po izlasku iz tunela nakon čvora Cavtat obilazi sjeverno zračnu luku. Varijanta 2. iz čvora Soline Plat spušta se padinom iznad naselja bliže postojećoj državnoj cesti, te u zoni Duboke ljute ulazi u tunel i južnijom trasom od trase u varijanti 1. vodi do čvora Cavtat, gdje se spaja s varijantom 1. i u zajedničkom koridoru vodi do čvora Čilipi.

Za raspravu se javila Katarina Matović iz inicijative Spasimo Omblu i njene stanovnike rekla je kako se odmah može prekinuti javna rasprava i sazvati nova jer je ostalo nejasno, rekla je, prolazi li brza cesta Osojnik-Zračna luka kroz Rijeku dubrovačku.
-Ne moram vas moliti, vi trebate služiti građanima, govorim vam da je lijepo odmah prekinete jer to niste razjasnili. Zašto niste dovoljno odgovorili na naše prigovore s prethodnih javnih rasprava, odnosno nije nam ništa odgovoreno za arheološko nalazište u Vilinoj špilji – rekla je pitajući i spominje li se u planu HE Ombla.
Koordinatorica javne rasprave Branka Martinović Vuković upozorila ju je kako se ova javna rasprava tiče, kad su u pitanju prometnice samo nove trase brze ceste kroz Župu dubrovačku i Konavle i brze ceste na Pelješcu.

-O odgovorima na primjedbe ne raspravljamo večeras – rekla je Martinović Vuković.
Gradska pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić izrazila je nezadovoljstvo odgovorima na primjedbe koje se tiču brze ceste kroz Rijeku dubrovačku, a koje su rekla je bila dosta detaljne, dok su odgovori općeniti. Istaknula je kako je Strateška studija trebala bolje sagledati negativne utjecaje ove trase.
-Odgovoreno nam je da će trasa brze ceste kroz Rijeku dubrovačku imati povoljan učinak na stanovništvo županije. Naravno da hoće, ali stanovnici Rijeke dubrovačke će biti ugroženi – rekla je Lončarić, dodavši kako je Strateška studija trebala uzeti u obzir sve aspekte.

-Nije obrađen negativni aspekt, da se on obradio možda bi se došlo do toga da se danas raspravlja o izmjenama trase brze ceste na području grada – rekla je Lončarić dodavši kako će obje varijante morati prenijeti u prostorno-planske dokumente.
-Obje varijante imaju podjednake ocjene te će se tek dodatnim istraživanjima odabrati koja je varijanta najbolja – rekla je Branka Martinović Vuković. Zapravo obje varijante brze ceste su istražne trase.
I daljnja rasprava išla je u smjeru Omble, odnosno zaštite Rijeke dubrovačke.

Marko Mujan, županijski vijećnik upitao je zašto se građane maltretira.
-Uvijek se radi na isti način, s istom metodologijom. Napao sam kolege vijećnike što nisu bili na javnim raspravama i sad gubim i ja nadu jer ovo je bila prva i zadnja crta obrane. Poslije toga je politika, novac, lova i škude. Kukavičje jaje provlačite na Ombli s tim nemogućim vijaduktom – rekao je Mujan dodavši kako se rasprava ponovila isključivo radi vijadukta na Ombli.

-Ako danas ne odgovorite na pitanja strateški kud i kamo, ovo nije uspjelo niti je demokratski. Trebate dati odgovore, a o metodologijama pričajte doma djeci. Mi se bavimo strategijom, da se nismo bavili strategijama izgubili bismo Muzej na Srđu, Srđ, sve – rekao je Mujan.

Koordinatorica javne rasprave istaknula je kako se ništa nije mijenjalo u Rijeci dubrovačkoj, a je li to dobro rješenje ili nije ne može se večeras razgovarati.
-Ostavlja se više varijanti koje će se naknadno vrednovati i takav način propisuje Sabor. Vaša briga za Rijeku dubrovačku je sigurno opravdana – rekla je Branka Martinović Vuković.

-Najveći broj govornika prošli put je govorio o obuhvatu golfa i vijaduktu na Ombli. Nisu nam dati jasni odgovori, a ja sam pitao zašto se vijadukt uopće treba graditi pa su mi rekli kako to nije radi tranzita već zračne luke i Korčule, da bude bolja povezanost. Treba postaviti pitanje graditi vijadukt li ne. Neozbiljno je da nas se mulja ovako, nismo mala djeca. Ova rasprava nema nikakvog smisla – rekao je Teo Trostmann.

Marko Giljača, županijski vijećnik ispred inicijative Srđ je Grad dotaknuo se ne samo golfa na Srđu već i zahtjeva tvrtke Dubrovačko primorje Pera Vićana da se u uvali Prapratno gradi hotel, odnosno Vićan je podnio zahtjev da se građevinsko zemljište u uvali Prapratno tj. auto kamp Prapratno, koji u postojećoj prostorno planskoj dokumentaciji nosi oznaku T 3 prenamjeni u T 1 (hoteli).

-Drago mi je da ste rekli da su tema samo izmjene i dopune plana, a to je tako zbog 2010. godine jer su kasnije neke stvari koje nisu bile dio izmjena i dopuna predstavljene kao da jesu pa imamo lokacijsku dozvolu za Srđ. Ove su izmjene pune kukavičjih jaja – rekao je Giljača osvrnuvši se najprije na turističku zonu u uvali Prapratno gdje se uz oznaku T3 dodaje i oznaka T1.

-Kako ste jedan neozbiljan zahtjev kao što je zahtjev tvrtke Dubrovačko primorje mogli prihvatiti. Kako možete uvažiti jedan tako neprofesionalni zahtjev s općenitim argumentima – pitao je Giljača, a onda krenuo na temu golfa na Srđu, odnosno na još jedno potencijalno kukavičje jaje koje će nas koštati 500 milijuna eura.

-Pred županijske vijećnike prvi put će doći 310 hektara za usvajanje na Županijskoj skupštini. Stavljate odgovornost na njih da dignu ruku za 310 hektara i da omoguće na sudu jednoj tvrtki koja je prešla na plan B da traži odštetu, a gore neće napraviti ništa. Obmanjuje nas i laže u svojim zahtjevima – rekao je Giljača dodavši kako je smanjenje stope izgrađenosti na Srđu s četiri na dva posto neka vrsta dječjeg kaprica.

-To nije samo dječji kapric već nova prilika za trgovinu. To je još jedno kukavičje jaje. Plan je neozbiljan, prepun političkih igara i kompromisa koji se rade zbog interesa, ali ne interesa građana – rekao je Giljača.

I Marin Krstulović (Dajmo ruke) govorio je o uvali Prapratno, a Marina Oreb, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje, mu je odgovorila kako u zaštićenom krajoliku nije zabranjena gradnja. Za raspravu se javila i Jelena Varezić, koja je u uvali Prapratno naslijedila dio zemlje. Istaknula je kako u autokampu nisu riješeni vlasnički odnosi. -Puno je privatnih vlasnika, a postoje i ljudi kojima je zemlja oduzeta, poput nas, ali nakon 2006. je uvala cijela vraćena RH i više nije u vlasništvu Primorja d.o.o. – rekla je.

Đuro Capor upozorio je upozorio Danielu Klaić Jančijev, voditeljicu izrade Strateške studije, kako nije odgovorila Krstuloviću kako ocjenjuje urbanističku praksu da se 600 kreveta ubaci samo nakon jednog neozbiljnog zahvata, na što mu je Oreb odgovorila kako zona nije povećana te da je riječ o ukupno 600 kreveta. Zanimalo ga je i zašto za golf na Srđu nije napravljena varijanta A – 100 hektara i varijanta B – 310 hektara i da se na temelju toga odluči o kakvom će se projektu raditi.

Osvrnuo se i na broj turistički kapaciteta na području Županije.
-Za koga se taj toliki razvoj planira i kako takva vrsta razvoja može biti smatrana održivom, 150 tisuća kreveta na razini županije. Za koga se ti toliki kreveti planiraju?- pitao je Capor.

Druga ponovna javna rasprava o Prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije traje do 2. studenog. Prijedlozi, mišljenja i primjedbe javnosti mogu se upisati u knjige primjedbi koje će biti
izložene uz dokumentaciju za Javni uvid ili se mogu dostaviti u pisanom obliku Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko-neretvanske županije, Vukovarska 16, Dubrovnik, zaključno s posljednjim danom javne rasprave. Svi prijedlozi, mišljenja i primjedbe koji ne budu dostavljeni u roku i čitko napisani neće se uzeti u razmatranje.

Pročitajte još

Dubrovačko-neretvanska županija među najuspješnijima na nacionalnim ispitima

Dulist

DJEČJI IZLET HPD SNIJEŽNICE Magla, sunce i veselo druženje u Konavlima

Dulist

Nacionalni park Mljet slavi 64. rođendan

Dulist