Profesor dr. sc. Domagoj Bebić jedna je od osoba koja umjetnu inteligenciju istražuje svakodnevno, bilo na profesionalnoj ili osobnoj razini. Redoviti je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a izvanredni profesor na Sveučilištu u Dubrovniku. Bavi se, između ostalog, društvenim temama i turizmom.
Većina se ljudi danas koristi umjetnom inteligencijom za razna pitanja, bilo osobne ili poslovne naravi. Stoga smo na tu temu otvorili razgovor s profesorom Bebićem.
-Mislim da je danas praktički nezamislivo da se netko time ne koristi. To je nešto što će definirati pogotovo ovu generaciju. Drugim riječima, mislim da će mladi ljudi koji dolaze sada s fakulteta na prvi posao, imati veliko znanje u korištenju umjetne inteligencije. Starija generacija to još ne razumije sto posto – oni misle da je to nekakav srodnik Google tražilici, a riječ je o tektonskom pomaku odnosa snaga na tržištu rada i drugim tržištima poput znanja – pojašnjava profesor Bebić na početku razgovora.
Zabrinuto nam govori da će mladi, koji nakon fakulteta krenu u potragu za prvim poslom, imati problem s odabirom potencijalnih budućih poslodavaca. Oni bi, naime, tvrdi ovaj sveučilišni profesor, prije mogli odabrati pretplatu za umjetnu inteligenciju jer zapošljavanje mladih osoba je jako skupo, nije to više studentski posao, nego su sada to puni doprinosi, odnosno, dupla plaća u brutu.
Puno će poslova postati suvišno
Netom prije našeg razgovora imao je priliku razgovarati o ovoj temi s mladim ljudima koji su prije desetak godina završili studiranje.
-Rekli su mi: „Ako je umjetna inteligencija tako pametna, pitat ćemo nju, a ne vas kao profesora.“. Ja sam im to potvrdio, ali i dodao da im ne treba ni doktor ni puno zanimanja, ali sam im naglasio da nije riječ o tome da će se sve zbiti sutra, ali hoće vrlo brzo. Puno će poslova postati suvišno, zbog toga što će jeftinije biti unajmiti umjetnu inteligenciju koja će pritom odraditi bolji posao. Ja u glavi mogu imati sto, sto pedeset knjiga, a ona može imati sto milijuna knjiga – dodaje profesor Bebić koji aktivno koristi umjetnu inteligenciju prilikom pisanja svojih znanstvenih članaka te nam je na svom primjeru objasnio u kojim mu postupcima umjetna inteligencija olakšava.
Njemu je uvijek, iskreno priznaje, stvarala problem hrvatska gramatika jer je on čakavac te to narječje njeguje i u vlastitom domu. Čakavica ima potpuno drukčija pravila i upravo zbog toga je jednog chatbota „istrenirao“ da mu bude urednik za članke.
-Kada trenirate robota da vam pomaže oko pisanja, onda vi morate ubacivati sve kreativne elemente, a u mom slučaju urednik ima sva tehnička pravila – ritam, strukturu rečenice i tako dalje. S tim da sam istrenirao robota da se koristi mojim stilom pisanja i tako ostane u mom duhu. To je nekakav produžetak mene, isto kao što je auto produžetak nogu. Ubrzo ćete moći reći autu da vas odvede tamo gdje želite, a to je li auto prljav, ovakav ili onakav, ovisi o vama i vašim navikama. Tako i chatbot – vi ga prilagođavate sebi i svojim potrebama da radi kako vi to želite – pojašnjava nam.
Dodaje kako količina materijala koju on ubaci kao ilustraciju za jedan članak bude otprilike članak i pol. On više napiše inicijalno, a onda umjetnoj inteligenciji kaže da bolje ispriča ono što je on htio reći. Pritom koristi svoju bazu podataka i fact-checking ili provjeru informacija, jer je jedan od onih, kako kaže, „old school“ koji voli da su informacije u članku točne.
Ismijavani Google Translate
– Mislim da se umjetna inteligencija ne može regulirati. Možemo se mi praviti da to reguliramo, ali ona ima veliki kapacitet. Ono što treba razumjeti jest da je cijela priča o umjetnoj inteligenciji jako stara. Osim toga, ljudi koji su to razvijali, a nekako ih možemo podijeliti u dva tima – jedan je onaj oko Sama Altmana i OpenAI-ja, a drugi je okupljen oko Googlea. Sjetimo se samo kada je izašao Google Translate, 2006. godine – a on je također umjetna inteligencija, u početku je bio ismijavan zbog načina prevođenja. Ako danas prevedete nešto preko prevoditelja, možete mu se u potpunosti prepustiti, čak i ako pregovarate s nekim stranim plemenom u Oceaniji koje vam prijeti – možete se potpuno pouzdati u prijevod – kroz šalu je objasnio profesor Bebić.
Umjetna inteligencija ne vara i ne laže!
Ipak, danas već ugledne znanstvene kuće traže vašu suglasnost da prilikom pisanja znanstvenog rada niste koristili umjetnu inteligenciju.
–Smatram da se cijela priča oko tog mistificira jer je umjetna inteligencija dodatak i alat. Ona vam može pomoći da postanete bolji profesionalac.
Na pitanje može li se prepoznati kad se netko koristi umjetnom inteligencijom i znači li to da se sustav može prevariti, odgovorio je da ona nije plagijatorska platforma nego autorska.
-Ona ne vara, ne laže, nego stvara riječi isto kao kad osoba autorski piše. Nešto se može prepoznati softverom, ali ti softveri nisu baš pouzdani. Ako bih morao dati „da ili ne“ odgovor, rekao bih da se ne može prepoznati korištenje umjetne inteligencije. Neki meta alati mogu prepoznati da je riječ o korištenju umjetne inteligencije. Ja koristim jako puno softvera u radu sa studentima i koji put vidim da je napisala umjetna inteligencija, ali nijedan softver to ne prepoznaje – kaže nam sveučilišni profesor Bebić.
Ima i zamka!
-Ono što želim objasniti jest da je umjetna inteligencija dodatak ili alat. Može omogućiti da postanete bolji profesionalac. To je ujedno i zamka. To ne znači da ćete vi raditi manje, ‘zavaljeni’ u stolici i živi bili. Nego to znači da ćete morati izbaciti deset članaka – prije ste pisali jedan, a sada vaš poslodavac i urednik znaju da ih možete napisati deset. To će promijeniti i akademski dio, jer smo prije tražili jedan esej, a zašto sada ne bismo tražili knjigu? Pa u jednom semestru, ako ste uporni, možete napisati knjigu – naglašava sveučilišni profesor.
Pojašnjava dalje da je ovdje riječ o količini posla koju osoba mora odraditi, a to je unos podataka, istraživanje i slično, a to umjetna inteligencija još uvijek neće za nas raditi. Svatko tko ima iskustva s umjetnom inteligencijom može prepoznati kada je to netko napisao „ofrlje“ – to je uvijek loš rad.
Zanimalo nas je i pitanje o umjetnoj inteligenciji i turizmu, koje je također područje u kojem djeluje. Kako će tu djelovati umjetna inteligencija posebno u segmentima hotelskog i privatnog smještaja?
-Mislim da UI u turizmu ima ogromnu primjenu. Odmah se, vjerujem, može napraviti robot za hotelske i privatne smještaje koji će odgovarati na najčešća pitanja. S druge strane. Važno je reći da još ova generacija inzistira na ljudskom kontaktu. Dokaz je recepcija hotela koja je gotovo nepotrebna – više je to nekakav prostor za reklamacije. Cijeli check-in sustav može biti automatiziran. Mislim da se gotovo sve može automatizirati – doručak, restoran i slično – objašnjava.
Alfa generaciji ne treba kontakt s čovjekom. To su ljudi od petnaestak godina, objašnjava profesor, te smatra da im kontakt s čovjekom uopće ne treba.
Čovjek ključ uspjeha, ali…
Mišljenja je da upotrebom umjetne inteligencije turizam ne gubi smisao, već da tu postoji jedan drugi problem.
-Hrvatska ima ogroman problem radne snage. Ako imate jedan hotelski sustav, tu treba radne snage kao jedan mali grad. To je ogroman zahtjev za radnom snagom i to je najveći dio troškova. Prema tome, bit će velikih promjena na tom području. Mislim da će čovjek i dalje biti ključ uspjeha, samo što će ih biti manje. Teško je reći da ćete ući u hotel i da će biti u potpunosti robotiziran, međutim ljudski resursi će biti drukčije raspoređeni u suradnji s umjetnom inteligencijom – ističe profesor Bebić.
Svi ćemo „prekosutra“ ostati bez posla
Profesor smatra da umjetna inteligencija može zamijeniti sva zanimanja. Ako se razmotri razvoj robota, vidljivo je da on može zamijeniti i keramičara, što, kaže profesor Bebić, jest važno poglavito za stanovnike Dalmacije.
-Mislim da neće biti problem u zapošljavanju novih, nego da ćemo svi „prekosutra“ ostati bez posla. Bit će promjena u akademiji, odnosno u učenju mlađih generacija, i tu jako puno posla može odraditi umjetna inteligencija, ali neće, jer ćemo na tim nekim zanimanjima inzistirati da radi čovjek – i to jako dugo. Promjena neće doći preko noći, pogotovo u Europi, ali treba se mentalno pripremiti za to – zaključuje profesor Domagoj Bebić.
