Zlouporaba droga i dalje je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, a prošlotjedna izjava dubrovačkog gradonačelnika da se „mjesečna količina kokaina koja se potroši u Dubrovniku mjeri u kamionima, a ne u gramima“ izazvala je veliku pozornost javnosti. Iako je policija demantirala takve tvrdnje službenim brojkama, izjava je potaknula raspravu o tome koliko je problem ovisnosti uistinu prisutan na krajnjem jugu Hrvatske.
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2024. godinu nude konkretne brojke: Dubrovačko-neretvanska županija spada među sedam hrvatskih županija s iznadprosječnom stopom liječenih zbog zlouporabe droga. Stopa liječenih osoba iznosi 299,4 na 100.000 stanovnika, što je više od državnog prosjeka (242,3).
Pad broja liječenih, ali i dalje visoka stopa ovisnosti
U cijeloj Hrvatskoj 2024. godine zbog zlouporabe droga liječeno je 5.904 osoba, što je nastavak trenda smanjenja od 2013. do danas. Od toga je 4.489 osoba liječeno zbog ovisnosti o opioidima (uglavnom heroin), dok se 1.415 liječilo zbog uporabe neopijata (kanabinoidi, kokain, amfetamini i dr.).
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2024. godine ukupno je liječeno 213 osoba, od čega 178 zbog ovisnosti o opioidima, a 25 zbog drugih vrsta ovisnosti. Među njima je 11,7 posto osoba bilo prvi put na liječenju.
Većina liječenja izvan bolnica
U izvanbolničkim službama mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti na području županije liječena su 172 pacijenta, od kojih je 158 zbog opioida. Bolničko liječenje, prema podacima Opće bolnice Dubrovnik, bilježi minimalne brojke: dvije osobe liječene su stacionarno, a četiri u dnevnoj bolnici. S druge strane, prema podacima Registra ovisnosti, tijekom 2024. godine u stacionarnim zdravstvenim ustanovama diljem Hrvatske liječeno je ukupno 1.146 osoba zbog mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih uporabom droga. Ostvareno je 1.559 stacionarnih boravaka, a dodatno je zabilježeno 43 slučaja liječenja u dnevnoj bolnici
Podaci za Hrvatsku ukazuju na trend smanjenja broja onih koji prvi put ulaze u tretman, osobito u slučaju ovisnosti o opioidima. U 2024. godini, od ukupno 689 prvi put liječenih, 123 osobe liječene su zbog opioidne ovisnosti (17,9 %), a njih 566 (82,1 %) zbog uporabe neopijata. Većinu liječenih osoba, kao i prethodnih godina, čine muškarci (omjer 4,7:1).
Podaci o liječenju ovisnosti pokazuju da je u Hrvatskoj od 2013. godine broj liječenih osoba u padu. Broj liječenih zbog opioidne ovisnosti smanjio se sa 6.251 u 2009. na 4.489 u 2024. godini, a broj liječenih zbog uporabe neopijata također je pao, s 2.253 u 2001. na 1.415 u 2024. godini. Od 2020. godine, nakon izbijanja COVID-19 pandemije, došlo je do znatnog smanjenja broja zahtjeva za tretmanom zbog uporabe droga, a u 2024. godini ti su se zahtjevi zadržali na razinama iz 2020. godine.
Raste prosječna dob liječenih osoba
Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj bilježi se trend starenja među osobama liječenim zbog ovisnosti, pri čemu prosječna dob liječenih osoba kontinuirano raste. Najmlađa zabilježena osoba imala je 13, a najstarija 74 godine. Od 2007. godine bilježi se porast prosječne dobi i kod žena i kod muškaraca, a podaci za 2024. godinu potvrđuju nastavak tog trenda, osobito među muškarcima, kod kojih je zabilježena najviša prosječna dob do sada.
Obrazovna struktura liječenih osoba pokazuje da je najzastupljeniji obrazovni stupanj završena srednja škola, koju ima ukupno 3.987 osoba, odnosno 67,5 % svih uključenih u tretman. Nezavršena srednja škola registrirana je kod 717 osoba (12,1 %), dok je završena osnovna škola zabilježena kod 532 osobe, što čini 9 % liječenih. Više i visoko obrazovanje (završena viša škola i fakultet) zastupljeni su po 3 %, doknezavršeno osnovno obrazovanje čini 1,3 % ukupnog uzorka.
Najveći udio liječenih osoba bio je nezaposlen – čak 39,1 % svih pacijenata (2.306 osoba), od čega je 38,2 % muškaraca i 43,0 % žena, što ukazuje na nešto veću nezaposlenost među ženama u ovoj populaciji. Slijede osobe koje su imale redovan posao (27,2 % ukupno), pri čemu je takav status imalo 27,7 % muškaraca i 25,1 % žena. Povremeni poslovi zabilježeni su kod 10,8 % pacijenata, a rad „na crno“ kod 8,1 %, također s većim udjelom muškaraca u obje kategorije.
Učenici i studenti činili su manji udio – učenika je bilo 3,2 %, a studenata 1 %, pri čemu je među ženama zabilježen nešto veći udio učenica (5,7 %) i studentica (2,1 %) u odnosu na muškarce. Umirovljenici i invalidski umirovljenici zajedno su činili 6,2 % liječenih, dok je 2,5 % osoba imalo status samostalne djelatnosti.
Kokain u porastu, ali još daleko iza heroina
Iako heroinska ovisnost i dalje čini najveći udio među liječenima (više od dvije trećine svih slučajeva u Hrvatskoj), u posljednjih nekoliko godina zabilježen je porast liječenja zbog kokaina i stimulativnih sredstava. U 2024. godini u Hrvatskoj je 309 osoba liječeno zbog kokaina, što je porast s 3 posto u 2020. na 5,2 posto u 2024. godini. Stimulativna sredstva također bilježe rast – s udjelom od 2,4 % u 2020. na 4,4 % u 2024. godini, odnosno 260 liječenih osoba u posljednjoj godini promatranog razdoblja. Sedativi su zabilježili vidljiv porast u 2022. godini (126 osoba, 2,1 %), no njihov broj i udio se potom smanjuju (107 osoba, 1,8 % u 2024.).
Broj osoba liječenih metadonom je od 2019. do 2024. godine varirao, uz blago opadajući trend. Najveći broj zabilježen je 2019. godine (2.311 osoba), dok je u 2024. godini metadonom liječeno 1.951 osoba, što je pad od 15,5 % u odnosu na početak promatranog razdoblja.
S eksperimentiranjem počinju šesnaestogodišnjaci
Eksperimentiranje sa psihoaktivnim sredstvima započinje u prosjeku oko 16. godine života, što je stabilan trend već dugi niz godina. Prosječna dob prvog uzimanja bilo koje droge kod osoba liječenih zbog ovisnosti o heroinu u 2024. godini bila je 15,8 godina. Prvo uzimanje heroina u prosjeku se događa s 20,1 godinom, dok je prosječna dob prvog intravenskog uzimanja 20,7 godina. Prosječna dob početka liječenja zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima je 27,1 godina. U prosjeku prođe 11 godina od prvog uzimanja bilo kojeg sredstva do prvog javljanja na tretman zbog ovisnosti o heroinu.
Prosječna dob osoba liječenih zbog uporabe kanabinoida pokazuje stabilizaciju. Dob prvog konzumiranja bilo kojeg psihoaktivnog sredstva među konzumentima kanabinoida već godinama iznosi oko 16 godina. Osobe liječene zbog uporabe kanabinoida prvi su ih put konzumirale u prosjeku sa 16 godina. Prosječna dob prvog javljanja na tretman zbog uporabe kanabinoida u Hrvatskoj je 23,2 godine. Vremenski razmak između prvog uzimanja bilo kojeg sredstva i prvog ulaska u tretman blago se povećava, a u 2024. godini prosječno je prošlo 8,4 godine od početka konzumacije do javljanja na liječenje.
-Iako su nam dostupni podaci iz zdravstvenog sektora, kao i iz terapijskih zajednica i zatvorskog sustava, za precizniju procjenu raširenosti konzumacije droga i ovisnosti o drogama potrebno je uključiti i druge izvore – poput podataka o kriminalitetu droga, analize otpadnih voda i sličnih pokazatelja. Tek potpunom analizom podataka iz više izvora može se dobiti sveobuhvatnija slika problematike povezane s uporabom droga u cijeloj zemlji – smatraju stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. No, analiza otpadnih voda nije dostupna u cijeloj Hrvatskoj, pisali smo nedavno. Provodi se u tek nekoliko gradova, a na popisu nije Dubrovnik.
Inače, na problematiku ovisnosti, kao i na općenitu pojavnost bolesti i poremećaja, mogu utjecati populacijske, prostorne i ekonomske značajke pojedine županije, naglašavaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
-Iako priobalni dio Hrvatske (osobito otoci) tijekom ljeta ostvaruje mnoge prednosti turizma, zimski mjeseci u manjim sredinama donose prijetnju dosade te manjka interesa i aktivnosti – navodi se, između ostaloga, u Izvješću o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2024. godini HZJZ-a.
