Svečanim trodnevnim programom, koji je započeo u petak, 19. listopada, Općina Konavle obilježava svoj dan i 26. obljetnicu oslobođenja Konavala. Tim povodom s načelnikom Božom Lasićem ‘protresli’ smo proteklu godinu, doznali kad će se početi graditi nova škola u Cavtatu, gdje se stiglo s projektom brze ceste i je li u Cavtatu uveden red na javnim površinama.
Dan Općine uvijek je prilika za osvrnuti se na proteklu godinu, što ju je obilježilo?
U protekloj smo godini vrhunski odradili niz stvari. Napravljena je rekonstrukcija dionice županijske ceste za Stravču i Dubu konavosku. Upravo su nam ta, periferna mjesta Konavala prioriteti i stoga nas ovakvi projekti posebno vesele. Hrvatske ceste pripremaju projekt ceste za Vitaljinu i Đuriniće zajedno s izgradnjom graničnog prijelaza u Vitaljini. Veseli nas što su na Dan Općine Bani dobili vodu. Naime, tri sela u Konavlima još nemaju vodu, a to su Bani, Palje brdo i Kuna konavoska. Malo smo razočarani s Kunom konavoskom jer smo mislili kako ćemo naći vodu, ali u tome nismo uspjeli. Morat ćemo pronaći alternativno rješenje jer je gore skoro pa nemoguće izaći s vodovodom zbog velikih troškova, a moramo riješiti i problem Paljeg brda, čime bi sva sela u Konavlima bila pokrivena vodovodom. Manja investicija, koja se produžila na skoro tri desetljeća, jest proširenje puta koji je značajan za naselje u Tihoj, napravili smo i niz dječjih igrališta, a ono na Grudi je prvo s umjetnom travom u Konavlima. Posebno nas veseli otvaranje trgovine u Dubravci, a pripremamo i otvaranje male trgovine u Pridvorju. Moram spomenuti i useljenje u novu zgradu Općine. Iako je to najveća investicija, pored svih drugih stvari to mora biti na zadnjem mjestu. Uz općinske urede tu će biti i samoposluga, placa, kafić…To je zgrada svih nas Konavljana, jer sve što radimo, radimo za Konavle. Općina je servis ljudima i moramo im stvoriti uvjete života, poboljšati i vrtiće i školstvo… Izmjenama UPU-a Cavtata sa Zvekovicom stvaramo pretpostavke za gradnju nove škole, a to je borba koja se vodi intenzivno zadnjih 5–6 godina.
Zašto to sa školom toliko dugo traje, ipak je to jedan od gorućih problema u Konavlima?
Traje jer je naš sustav prilično trom i neefikasan. Često se osjećam kao Don Quiote na vjetrenjači. Primjerice, ove smo godine riješili reciklažno dvorište za koje smo od države dobili zemljište, što je velika stvar, ali smo to rješavali punih šest godina. Bio je to pravi Sizifov posao, dok smo odredili lokaciju, dobili građevinsku dozvolu i na kraju zemljište. Isto je i sa školom jer i to traje evo već sedam godina. Kad smo radili UPU Cavtata znali smo lokaciju za novu školu. Zvali smo sve vlasnike tog zemljišta, među kojima je i država, razgovarali smo s njima i postignut je dogovor, no došlo je do nekih problema i morali smo od toga odustati. Ipak, zadnjih godinu i pol dana pokazala se volja vlasnika da se ide u diobu zemljišta i sad smo izmjenama UPU-a Cavtata sa Zvekovicom stvorili pretpostavku za to. Sljedeći korak nam je lokacijska dozvola i traženje da se zemljište ustupi Općini. Mišljenja smo da je nemoguće na staroj lokaciji graditi školu. Naime, i u vrtiću i u školi imate par stotina djece pa kad počnete s gradnjom na staroj lokaciji svu tu djecu morate iseliti po Konavlima. Neću ulaziti u to u koje škole djeca trebaju ići i kako tamo organizirati nastavu, ali imamo veliki problem s vrtićem. Ne možemo u ovoj situaciji odmah osigurati 25 do 30 milijuna kuna i početi graditi vrtić, a da bismo počeli graditi školu na staroj lokaciji moramo srušiti i vrtić i školu i tu djecu negdje preseliti. Predložili smo županu, a toga ćemo se čvrsto držati, da se sadašnja škola koliko toliko sanira da djeca i dalje tu mogu pohađati nastavu, a od ministrice imamo obećanja da će biti osigurana sredstva za novu školu. Ako sve bude išlo svojim tijekom, nadamo se da u iduću godinu i pol, dvije možemo početi s izgradnjom nove škole. Ne bih govorio o tome tko je kriv za takvo stanje, ali prije 30, 40 godina se radila montažna škola koja se po meni nije dobro održavala, problemi su se akumulirali i dočekali ovu općinsku upravu. Iako naša obveza nije rješavati osnovnu školu, osjećamo se dužni taj problem riješiti jer su to naša djeca i od toga ne bježimo.
Usvojili ste izmjene programa demografskih mjera, a uz Dan Općine na tu temu održavate i konferenciju. Kakva je demografska slika Konavala?
Svjesni smo problema kojega imamo ne samo mi nego i država. Konavle kad pogledate rastu, a najveći problem su Đurinići, Vitaljina, istočni dio pri granici. Ima mjesta koja su vrlo loša, ali uvidjeli smo problem te uz Dan Općine imamo konferenciju na koju će doći stručnjaci i predstavnici Ministarstva, sve kako bismo ukazali na problem i vidjeli na koji način u tim mjestima zadržati ljude i kako im pomoći. Konavle imaju perspektivu. Razvoj agroturizma, odnosno turizma samog po cijelim Konavlima u zadnjih nekoliko godina je u strahovitom porastu. Jedino, bojim se kako će u konačnici to završiti, jer smo se nažalost opredijelili za monokulturu, nemamo ništa drugo nego turizam od kojega svi živimo. Poljoprivreda se u segmentu vinarstva značajno razvila u zadnjih dvadeset godina, nekoliko obitelji svoju egzistenciju zasniva na tome, ali ne u broju u kojem bismo željeli i to je problem na kojemu ćemo sigurno trebati poraditi. Što se tiče demografije, pretpostavka je stvarati radna mjesta, a možemo biti ponosni na činjenicu da nezaposlenost u Konavlima nije veća od 3, 4 posto.
Konavle imaju perspektivu i u poljoprivredi, a tu je problem Konavoskog polja.
Nije problem samo Konavosko polje. Radimo na tome, imamo i poseban odjel za ruralni razvoj i EU fondove te smo ostvarili značajne rezultate i uspjehe. Kod Konavoskog polja imamo problem povrata zemljišta, a sve to opet zbog sporosti države. Jesu li ljudi zainteresirani za poljoprivredu? Da su zainteresirani, obradilo bi se Konavosko polje. Osnovni problem je što su svi negdje drugo našli egzistenciju puno lakšu od poljoprivrede. Jednostavno su shvatili da im je lakše to nego doma obrađivati zemlju. Konavljanin se odučio od dikele i motike.
Velika se sredstva ulažu u razvoj Zračne luke, a s druge strane imamo lošu cestovnu infrastrukturu. Koliko smo daleko od brze ceste?
I tu smo zadnjih godinu i pol dana puno učinili. Naime, dosad nismo imali nikakvu komunikaciju s Hrvatskim cestama u vezi realizacije tog projekta. Dolaskom Nikše Konjevoda u upravu neke su se stvari pomakle s mrtve točke. Župan sve to koordinira između nas, Župe i Grada Dubrovnika i tu su napravljeni značajni pomaci. Nama je konkretno bio problem što su se neke kuće na Zvekovici trebale rušiti, ali mislim da smo i to sad definirali i dogovorili. Velika greška je što se to i prije nije riješilo. Ulaže se milijardu kuna u Zračnu luku, a mi nemamo cestovnu infrastrukturu prema Dubrovniku i dalje. Bilo što da se dogodi na ovoj cesti, nastao bi totalni kolaps, a to se pokazalo s prosvjedom taksista. S druge strane, zbog autoceste koja je došla do Ploča postali smo usko grlo i to treba što žurnije rješavati.
Možemo li govoriti o rokovima?
Kad god sam govorio o rokovima, to je uvijek pošlo u krivom smjeru pa neću o tome. Znam da se uistinu intenzivno radi na projektu. Velika je to investicija, a neke informacije govore da je to ravno izgradnji Pelješkog mosta, ako ne i više. I teren je vrlo težak. S druge strane, i Župa i mi živimo od turizma i treba paziti da se prostor ne naruši. Trebamo svi na kraju imati koristi, a ne da se napravi cesta koju nitko neće koristiti.
Koliko ste zadovoljni povlačenjem sredstava iz EU fondova?
Nisam zadovoljan. Ne vidim tu našu krivicu, to je previše birokratizirano. Ljut sam što ne možemo više sredstava povući zbog našega indeksa razvijenosti koji je navodno visok u odnosu na ostale općine u RH. Imamo puno projekata i radimo na tome intenzivno. Često puta sam se uvjerio da zbog naše birokracije ne možemo projekte napraviti na vrijeme. Stvorila se fama da je lako doći do sredstava, ali to je dugotrajan, težak posao i često nismo spremni na sve m o g u ć e birokratske prepreke.
U sezonu ste ušli s pobunom dijela ugostitelja, najavili ste uvođenje reda u Cavtat, jeste li u tome uspjeli?
Mislim da smo uspjeli i da su svi zadovoljni, i ugostitelji i građani. Imamo dobru komunikaciju s ugostiteljima i 90 posto ih je svjesno da je i njima uvođenje reda potrebno. Pripremamo izradu vizuala Cavtata, nazovimo ga mini UPU, kojim ćemo odrediti kako će izgledati tende, stolovi, javne površine… To će biti na sveobuhvatnoj javnoj raspravi te će u tome moći sudjelovati svi ugostitelji i građani. Taj prostor nije samo prostor ugostitelja, nego i Općine Konavle, odnosno njenih stanovnika. Došli smo na čelo Općine jer nas je netko izabrao. To nije demagogija nego činjenica i pokušavam na taj način raditi. Cijeli ovaj mandat neće biti podilaženja nikome nego pravično donošenje odluka. Po meni je odluka o povećanju naknade za korištenje javnih površina bila ispravna, baš kao i odluka o ograničenju stavljanja stolova u Cavtatu. Polučila je dobre rezultate i za ugostitelje i za građane. Ljudi su zadovoljniji. Svake godine ćemo to nadograđivati i bit će još više reda. To je javni prostor, prostor svih nas, a ne samo pojedinaca koji su ga zapasali i odlučili da je to njihovo. I to im treba stalno ponavljati. Načelno sam zadovoljan.
Najavili ste i mogućnost novog povećanja cijena javnih površina?
Na Općinskom vijeću mi je postavljeno pitanje uz navođenje kako je 20 do 50 posto manje zarade u odnosu na lani. No, prošla godina je bila izvrsna godina i ne bi bilo dobro da svaka bude takva. Ne može to ni naša komunalna infrastruktura podnijeti i moramo imati nekakva ograničenja, a bit će ih u rastu i padu. Rekao sam jasno i glasno da ćemo ako je istina da su od 20 do 50 posto imali manji prihod, smanjiti cijene i uvesti fond uzajamne pomoći da im pomognemo jer bi to ako je istina, stvarno značilo njihovu propast. Ali to ne može biti istina.