U izložbenom prostoru samostana sv. Klare otvara se ovog utorka, 11. travnja, s početkom u 20 sati izložba ‘Božanstveni svjetovi’ velikog Salvadora Dalija.
Izložbu otvaraju Jelka Tepšić, počasna konzulica Kraljevine Španjolske u Dubrovniku, Ivan Viđen, povjesničar umjetnosti te predstavnik Davida Razjanceva, vlasnika kolekcije i vlasnika slovenske galerije ‘Deva Puri’.
‘Božanstveni svjetovi’ izbor je više od 240 najpoznatijih grafičkih listova velikog španjolskog umjetnika Salvadora Dalija ( 1904-1989) , skulpture, tapiserije te dva reljefa.
Iznimno veliki interes ljubitelja umjetnosti, rezultirao je novim,proširenim postavom izložbe Salvadora Dalija iz njegovih najobimnijih opusa: „Božanstvena komedija“ i „Biblija sacra“ te opusa „Konji“ i „Trostrani klobuk“.
Za opus „Božanstvena komedija“ svestranog i ekscentričnog umetnika angažirala je naime talijanska vlada 1950. godine, na sedamstotu godišnjicu Danteovog rođenja, da ilustrira posebno izdanje „Božanstvene komedije“. Za ovu seriju grafika Dali je naknadno izjavio da oslikava njegov osobni duhovni razvoj. Međutim, kasnije je kontroverzno izjavio da „Božanstvenu komediju“ nikada nije čitao.
Za ilustraciju knjige napravio je 101 akvarel u razdoblju između 1950. i 1952. godine, nakon čega je talijanski Državni poligrafički institut objavio knjigu sa sedam reprodukcija akvarela u punoj veličini. Komunistička partija je protestirala zbog „rasipanja novca“, a nacionalisti su negodovali što djelo najznačajnijeg talijanskog pjesnika ilustrira Španjolac. Na kraju je vlada izdala samo seriju suvenirskih poštanskih maraka. Projekat je potom 1959. godine preuzela i financirala francuska izdavačka kuća, pa je „Komedija“ objavljena u Parizu u šest knjiga. Na dubrovačkoj izložbi upravo će se moći vidjeti grafički listovi iz francuskog izdanja.
Kuriozitet dubrovačkog postava su i skulpture, među kojima je „Anđeo pobjede“, medalje, brončani reljefi i tapiserije, od kojih se posebno izdvaja tapiserija s motivima iz „Don Kihota“ te tapiserija „Dvanaest plemena Izraela“. Tu je i par brončanih sviječnjaka KAstor i Poluks ili „Blizanci“iz 1974. godine, akvareli menore iz 1980. po čijem je modelu kasnije uz 50. obljetnicu države Izrael u Tel Avivu napravljena pet metara visoka menora, zatim set izvornih keramičkih pločica iz 1954. godine. Tu su i litografije iz opusa „Hommage Leonardu da Vinciu“ te reljefi koji predstavljaju Dalijevo doživljavanje Picassa nastali 1976. godine iz Dalijevih akvarela.
Izložbu ovog Dalijeva opusa do sada je u nekoliko gradova vidjelo preko 200 tisuća posjetitelja.