Ministar hrvatskih branitelja Predrag Matić Fred prošlog tjedna posjetio je elafitski otočić Jakljan i obišao mjesto komunističkog zločina pri kraju Drugog svjetskog rata, masovnu grobnicu 214 pogubljena vojnika. Ovaj vukovarski branitelj i logoraš za duList otvoreno govori o ratnim zločinima i nestalima, ali i Registru hrvatskih branitelja i svemu što je njegova objava izazvala.
Obišli ste u petak stratište na Jakljanu, mjestu gdje su pogubljena 214 hrvatska i njemačka vojnika. Kako ste doživjeli taj posjet?
– Zadovoljan sam što će Ministarstvo branitelja dostojanstveno zbrinuti posmrtne ostatke svih pronađenih žrtava na otoku Jakljanu. U ovakvim slučajevima nema mjesta ideologijama i politici jer svatko zaslužuje imati svoje posljednje počivalište. Ekshumacija na otoku Jakljanu prvi je praktičan rezultat nedavno donesenog Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Ovaj je Zakon, nažalost, naišao na mnoge kritike velikog dijela oporbe, ali mi smo i ovom ekshumacijom pokazali da su one bile neutemeljene.
Osim Jakljana, samo na jugu Hrvatske postoji nekoliko poznatih lokacija na kojima su izvršavana pogubljenja. Kakav je plan Ministarstva u istraživanju tih lokacija?
– Ukoliko tim stručnjaka Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja prikupljanjem podataka iz različitih izvora i dokumentacije utvrdi postojanje osnovane sumnje da su na određenim lokacijama smještene masovne grobnice iz Drugog svjetskog rata ili poslijeratnog razdoblja, nema razloga da se i na tim lokacijama ne provede postupak otkopavanja, a ako se sumnje pokažu utemeljenima, slijedi proces ekshumacije posmrtnih ostataka.
Na Jakljanu ste kazali kako je upravo donošenje novog Zakona omogućilo iskapanja i otkrića poput Jakljana. Ipak, oporba je izražavala negodovanje prema tom zakonu?
– Prigovaralo nam se da će donošenjem ovog Zakona stati sve aktivnosti u istraživanju komunističkih zločina, međutim, stav Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva branitelja je da svaka, ali baš svaka žrtva, bez obzira na politički kontekst i povijesne okolnosti stradavanja, zaslužuje svoje grobno mjesto, tako da je ovaj Zakon samo kvalitetna dopuna Zakona iz 2011. godine.
PONOSAN NA REGISTAR
U Hrvatskoj se na popisu nestalih vodi oko 1700 osoba iz Domovinskoga rata. Što Ministarstvo poduzima po pitanju utvrđivanja njihovih identiteta?
– Uspješnost Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja u pronalaženju nestalih osoba je nešto više od 80 posto, međutim, preostaje nam rasvijetliti sudbinu još 1704 nestale osobe, što je, naravno, sve teže, s obzirom da nam je u potrazi dostupno sve manje potrebnih i vjerodostojnih informacija. Ipak, namjera Ministarstva je rasvijetliti sudbinu svih nestalih osoba na području Republike Hrvatske neovisno o njihovu podrijetlu, narodnosti, vjeroispovijesti ili bilo kojoj drugoj pripadnosti. Htio bih podsjetiti kako je Ministarstvo branitelja do sada organiziralo četiri javne tribine diljem Hrvatske čija svrha ni u jednom trenutku nije bila rasprava o krivcima počinjenih zločina, nego informiranje javnosti i traženje pomoći u prikupljanju informacija koje će Upravi za zatočene i nestale pomoć u rasvjetljavanju sudbine još 1704 osobe.
Jednom prilikom ste izjavili kako ni zastara neće spriječiti da se Registar branitelja očisti od lažnih branitelja. Koji su po Vama rezultati objave Registra branitelja?
– Protekla su svega tri mjeseca od objave Registra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i to je prekratko razdoblje da bismo mogli vidjeti i osjetiti puni značaj njegove javne objave, ali sam neizmjerno ponosan što je Registar s imenima ljudi koji su časno doprinijeli stvaranju ove države objavljen upravo za mandata ove Vlade i mene kao ministra branitelja. Najvažniji pozitivni pomak nakon objave Registra jest taj da su građani RH napokon dobili priliku da upoznaju najčasnija imena Domovinskog rata i nacionalne povijesti. A to i je bio smisao Registra – da imena istinskih hrvatskih branitelja ostanu upisana ne samo u povijesti, nego i u svijesti svih hrvatskih građana.
Unatoč svim najavama protivnika objave Registra, Registar je pokazao da za istinske hrvatske branitelje nema nikakvih opasnosti i da branitelji posve sigurno i slobodno mogu putovati izvan granica RH. Dakle, i na ovaj način, Registar je potvrda da je braniteljska uloga časna i poštena i da se hrvatski branitelji uistinu ne trebaju bojati. Pozitivan efekt objave Registra jest i taj da su MORH, MUP i Ministarstvo branitelja te Vlada RH u cijelosti objavom Registra pokazali da poštuju hrvatsku javnost, javni interes i pravo javnosti da bude informirana, da zna. Kad su u pitanju "lažni branitelji", Ministarstvo branitelja RH nema zakonske ovlasti da iz Registra briše "lažne branitelje", ali Ministarstvo surađuje s Ravnateljstvom policije u smislu dostavljanja svih potrebnih podataka te anonimnih ili potpisanih prijava koje zaprimi kako bi se istražila sva imena za koje se sumnja da su nelegalno došla do braniteljskog statusa. Nakon što policija obavi istražni dio posla, Ministarstvo pristupa micanju takvih osoba iz Registra, a onda slijedi sudska parnica u kojoj se traži povrat nelegalno stečenih sredstava.
Jesu li nakon objave uslijedile prijave onih lažnih, koje ste osobno nazvali ratnim profiterima?
– Ministarstvo je već prvog dana od objave Registra na sve svoje adrese zaprimilo preko 10.000 e-mailova i pisama različitog karaktera, među kojima su naravno bile i prijave "lažnih" branitelja. Kao što sam ranije istaknuo, surađujemo sa svim nadležnim institucijama kako bi se pojedincima koji su oštetili državni proračun oduzela sva materijalna prava koja su si nezakonito priskrbili.
Koliki je zapravo pravi broj hrvatskih branitelja, kakva je situacija s mirovinama branitelja iz postrojbi HVO-a te što bi ministar Matić odgovorio onim braniteljima koji kažu kako se 'nisu borili za ovakvu Hrvatsku' pročitajte u novom broju tjednika duList, koji je od srijede u prodaji.