Dok se nova gradska vlast približava stotom danu vladanja te s vremenom gubi taj atribut ‘nove’, s nekim akutnim problemima se još uvijek nije do kraja uhvatila u koštac.
Barem kad je riječ o prostorima u kojima su smještene neke bitne gradske ustanove, a koji nisu u stopostotnom vlasništvu Grada Dubrovnika. Stanje u nekima od njih je ili nepovoljni ‘status quo’, ponajprije u financijskom smislu, dok je kod drugih ‘pet do podne’ te selidba samo što nije krenula.
Muke po Knjižnicama
Već godinama se kao primjer nepovoljne situacije u tom smislu spominje gradska ustanova u kulturi Dubrovačke knjižnice, smještene u poslovnoj zgradi u povijesnoj jezgri, na adresi Od Puča 6, gdje za svoju Narodnu knjižnicu, Dječji te Multimedijalni odjel koristi ukupnu površinu od 732,49 metara četvornih. Međutim, Grad Dubrovnik suvlasnik je tek 40 posto te nekretnine, odnosno 291,99 metara četvornih, a tu površinu besplatno koriste Dubrovačke knjižnice. S druge strane, jedna petina u suvlasništvu je privatne osobe Georgija Grkovića, a dvije petine u suvlasništvu Srpske pravoslavne crkvene općine Dubrovnik, točnije 288,22 metra četvorna. Trenutno je na snazi ugovor između Dubrovačkih knjižnica i Srpske pravoslavne crkvene općine Dubrovnik o zakupu poslovnog prostora, a taj ugovor vrijedi od 1. siječnja 2017. do 1. siječnja 2018. godine. Iz Grada Dubrovnika dodaju – ‘s mogućnošću kasnijeg produljenja’. Inače, mjesečna zakupnina tog prostora iznosi 43.233,00 kn + PDV, ili ukupno 648.495 kune godišnje.
-Grad Dubrovnik sa Srpskom pravoslavnom crkvom vodi razgovore o uređenju međusobnih odnosa na više polja, a jedno od tih pitanja su i nekretnine, koje su dijelom u povratu Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj općini Dubrovnik. Grad Dubrovnik želi i hoće biti partner SPCO Dubrovnik, a detaljnije ćemo vas moći izvijestiti nakon što okončamo pregovore i sklopimo sporazum o daljnjoj suradnji – rekli su nam iz Gradske uprave o trenutnom stanju ovog slučaja koji je jedan od najvećih ‘tereta na grbači’ ove gradske kulturne ustanove.
Doduše, treba podsjetiti kako je na sjednici Gradskog vijeća u studenom 2016. godine, kad je bila riječ o izvješću o radu Dubrovačkih knjižnica, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić izjavio kako bi Grad Dubrovnik SPC-u ‘trebao plaćati oko 800 tisuća kuna godišnjeg najma’ te dodao kako SPC nije voljna taj prostor prodati Gradu. Predložio je tada Vlahušić selidbu DKD-a u neke privremene prostorije, dok se, po njegovim riječima, ne oslobodi prostor ‘ljetne pozornice’ Dubrovačkih ljetnih igara na početku prometnice prema parku Gradac, gdje bi se izgradila Sveučilišna knjižnica. Kao moguću alternativu naveo je čak i prostor Lazareta. S opcijom selidbe iz povijesne jezgre nisu se tada složili gradski vijećnici liste Srđ je Grad, smatrajući kako bi to bio samo još jedan korak više prema gašenju života unutar zidina. Moguće lokacije na području Grada bile bi Luža, OŠ Marina Getaldića ili prostor Svete Klare.
ZOD i Rektorat čekaju
Nisu Dubrovačke knjižnice jedina nekretnina gdje se dodiruju vlasnički odnosi Grada Dubrovnika i Srpske pravoslavne općine Dubrovnik. Naime, gradski vijećnik Ljubomir Nikolić na istoj je sjednici Gradskog vijeća ‘bacio bubu u uho’ javnosti kako je zgrada u kojoj je smješten Zavod za obnovu Dubrovnika, u povijesnoj jezgri na adresi Cvijete Zuzorić 6, također u suvlasništvu Grada i SPC-a. Tu je odnos vlasništva 80 posto Grada Dubrovnika prema 20 posto SPC-a, s tim da je za tu nekretninu u tijeku postupak povrata po Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Dakle, mogla bi to biti nova točka ‘spoticanja’ u međusobnim odnosima.
Na čekanju, odnosno još uvijek u sudskim procesima, nalazi se i zgrada ljetnikovca Crijević Pucić. Naime, iz Gradske uprave odbili su išta komentirati u vezi ove teme jer je ‘postupak u tijeku’, a slično su nam odgovorili i sa Sveučilišta u Dubrovniku, čiji je Rektorat trenutno smješten u toj zgradi.
-Od Grada Dubrovnika, koji je zgradu ustupio Sveučilištu, nismo dobili zahtjev za napuštanjem predmetnog prostora – odgovor je Sveučilišta.
Podsjetimo, ovu vrijednu nekretninu sa svojstvom spomenika kulture nacionalizirala je ‘narodna vlast’ 1958. godine. Dotadašnji vlasnici, obitelj Ziegler-Pucić, tek su 1982. godine posebnim sporazumom dobili naknadu u iznosu od milijun i 700 tisuća dinara, i to tek za jednu trećinu vlasništva. A kako je baš te godine Općina Dubrovnik donijela odluku o dodjeli cijele nekretnine Gradskom orkestru Dubrovnik, Orkestar je bio taj koji je isplatio nekadašnje vlasnike i postao nositelj prava korištenja. Sve do 2006. godine kad je Grad Dubrovnik, bez protivljenja DSO-a, potpisao ugovor kojim ljetnikovac daje na korištenje Sveučilištu u Dubrovniku zaključno do kraja 2015. godine. Vodstvo DSO-a se tome nije protivilo, već je ‘u kompletu’ preselio u neadekvatne prostorije Slanice. Ugovor sa Sveučilištem je istekao, a DSO iskoristio pravnu mogućnost uknjižbe prava vlasništva nad nekretninom. Međutim, planove DSO-a o povratku osujetilo je Državno odvjetništvo, čiji je Građansko-upravni odjel u listopadu 2015. godine u ime Republike Hrvatske izjavio prigovor Općinskom sudu u Dubrovniku protiv rješenja tog suda o brisanju društvenog vlasništva i uknjižbe prava vlasništva nekretnina.
-Sadržajno se prigovor DORH-a odnosi na bitnu povredu zemljišnoknjižnog postupka, nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava – odgovorio je tada za DuList zamjenik općinskog državnog odvjetnika Ante Vetma. Od tada do danas iz nijedne od uključenih institucija i ustanova nije stigla nijedna nova informacija.
‘Ljetna pozornica’ seli, ali gdje?
Prostor koji bi gotovo sigurno trebao promijeniti svoju funkciju je tzv. ‘ljetna pozornica’ Dubrovačkih ljetnih igara u dvorištu zgrade Interuniverzitetskog centra (na početku prometnice prema parku Gradac). Taj je prostor, naime, u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu. Međutim, gradski oci još uvijek traže novi, a jednako pogodan prostor za skladište opreme i rekvizita te javne ustanove u kulturi.
-Grad Dubrovnik je u postupku pregovora za lokaciju novog prostora za skladište i druge potrebe Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre. Stoga u ovom trenutku nismo u mogućnosti izvijestiti o točnoj lokaciji, ali ona će biti definirana do mjeseca studenog te će se nakon toga pristupiti procesu preseljenja tzv. ljetne pozornice iz dvorišta IUC-a – kazali su nam iz Grada Dubrovnika.
Svojedobno je bivši gradonačelnik Vlahušić spominjao zamjenski prostor u Komolcu, ali bi takvo rješenje bilo nepovoljno zbog udaljenosti skladišta od raznih pozornica na kojima Ljetne igre održavaju svoje predstave i koncerte.