Sve je izglednije da će Dubrovčani na novog biskupa čekati dulje nego 2011. kada je poslije godinu dana ‘sede vacante’, nakon imenovanja dotadašnjeg dubrovačkog biskupa Želimira Puljića zadarskim nadbiskupom, na čelo biskupije stigao mons. Mate Uzinić. Prošlo je, naime, već deset mjeseci otkako je mons. Uzinić postao nadbiskupom koadjutorom Riječke nadbiskupije te je imenovan apostolskim upraviteljem Dubrovačke biskupije dok papa Franjo ne imenuje novog dubrovačkog biskupa. Dotada, Dubrovčani s nestrpljenjem čekaju podnevne vijesti iz Vatikana jer Sveta stolica upravo točno u podne objavljuje ta toliko iščekivana imena. S obzirom da se odabir odvija u velikoj tajnosti, gotovo je nemoguće saznati kada će doći do imenovanja, a još manje tko su potencijalni kandidati. Ipak, kako DuList neslužbeno doznaje, procedura odabira biskupa ponovno je na samom početku te je apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua u potrazi za novim kandidatima. Neslužbeno se može saznati i da su se imena triju svećenika pojavila među potencijalnim kandidatima, ali da tu dužnost nisu prihvatili. Time se posao nuncija po ovom pitanju nastavlja. S nuncijem Giorgiom Linguom pokušali smo provjeriti informacije koje su do nas stigle o tijeku procedure, ali i o razlozima njezina povratka na početak, kao i broju kandidata koji su do sada predloženi. Stigao nam je odgovor njegovog tajnika pri Apostolskoj nuncijaturi u Hrvatskoj velečasnog Alfreda Ryana Dsouze u kojem je razloženo kako nuncij, zbog profesionalne obveze, ne može odgovoriti na naša pitanja. Zbog vela tajnosti koji uvijek obavija odabir novog biskupa, nuncijev odgovor sasvim je razumljiv, a uvriježeno je i da se čak ni ime nijednog od svećenika ne bi trebalo spominjati u tom kontekstu jer mu se tako automatski, što više ‘zagovornika’ ima, smanjuju šanse da upravo on bude odabran.
Čeka se još jedno imenovanje
Ipak, znakovito je da je i u ljetnim mjesecima njegova ekselencija u nekoliko navrata posjetila određene župe u našoj biskupiji što daje naslutiti kako se njegova potraga nastavlja pa i na području same biskupije. Međutim, kako je DuList još u studenom 2020. pisao, među svećenicima Dubrovačke biskupije može se čuti kako sljedeći biskup najvjerojatnije neće biti iz Dubrovnika. To svakako nije neobično, već je i praksa koju u posljednje vrijeme provodi papa Franjo. Tako je i sam mons. Mate Uzinić u Grad stigao iz Splitsko-makarske nadbiskupije, a primjeri ovakvih imenovanja ‘vanjskih’ biskupa vidljivi su i na, primjerice, Varaždinskoj, Krčkoj ili Šibenskoj biskupiji. Ono što je zapravo sigurno je i da će Dubrovčani morati još neko vrijeme čekati na novog biskupa iz okolnosti prirodne naravi. Naime, prije imenovanja dubrovačkog, na redu je imenovanje biskupa Porečko-pulske biskupije jer je ona prije nas ostala bez biskupa. Tamošnji biskup mons. Dražen Kutleša 11. srpnja 2020. postao je nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije te je imenovan 3. rujna za apostolskog upravitelja svoje nekadašnje biskupije. Prethodno tome, čekalo se i na imenovanje novog hvarskog biskupa s obzirom da je mons. Petar Palić s te službe prešao na onu mostarsko-duvanjskog biskupa 11. srpnja 2020. Nakon devet mjeseci papa Franjo imenovao je mons. Ranka Vidovića novim hvarskim biskupom, koji je zaređen krajem svibnja 2020. Dakle, mons. Uzinić treći je biskup po redu u toj ‘turi’ papinih imenovanja pa će tim slijedom i biti birani novi biskupi navedenih biskupija.
Procedura jasno propisana
Zanimljivo je podsjetiti i na samu proceduru odabira novog biskupa. Pri tome se svakako najbolje pozvati na Zakonik kanonskog prava gdje su postupci vezani za odabir novog biskupa jasno propisani. S obzirom da je nadbiskup Mate Uzinić imenovan za apostolskog upravitelja biskupije, a nije se išlo na varijantu s dijecezanskim upraviteljem, ne postoji vremensko ograničenje u kojem se mora odabrati novi biskup. Što se tiče propisane procedure u Zakoniku kanonskog prava, apostolski nuncij, u ovom slučaju Giorgio Lingua, predlaže papi kandidate te Sveti Otac potom bira. Međutim, papa je sukladno Zakoniku slobodan izabrati čak i nekoga mimo predloženih kandidata.
Zanimljivo je da biskupi crkvene pokrajine sukladno Zakoniku barem svake tri godine tajno sastavljaju popis prezbitera koji su prikladni za biskupstvo te ga dostavljaju Apostolskoj stolici. Svaki biskup ima pravo i zasebno predložiti imena onih koje smatra dostojnima biskupske službe. Tako je i nadbiskup Uzinić Apostolskoj stolici kroz ovih deset godina predlagao svoje potencijalne nasljednike, u vidu onih koji su dostojni službe, ali to ne znači nužno da će apostolski nuncij papi predložiti neko od imena s tih popisa.
SMJENE GENERACIJA
‘Pomlađivanje’ kadra
Nadbiskup Mate Uzinić od 16. prosinca 2020. obavlja svoju službu koadjutora uz riječkog nadbiskupa i metropolita Ivana Devčića dok on ne napuni 75 godina, što je kanonska dob za mirovinu te Svetom Ocu ne ponudi svoje odreknuće od službe. Nakon toga nadbiskup Uzinić naslijedit će nadbiskupsku stolicu Riječke nadbiskupije sukladno praksi. Uzinić po ovom pitanju nije jedini. Naime, s obzirom da još nekolicina biskupa i nadbiskupa uskoro napunja kanonsku dob za mirovinu, ista se situacija očekuje u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji gdje će dosadašnjeg nadbiskupa mons. Marina Barišića naslijediti sadašnji nadbiskup koadjutor te nadbiskupije mons. Dražen Kutleša. Isto se očekuje i za zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića, ali i za zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića te požeškog biskupa Antuna Škvorčevića.
Objavljeno u tiskanom izdanju 11. kolovoza 2021.