Pred Katedralom traje središnje pontifikalno euharistijsko slavlje koje predvodi gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić. U svojoj je propovijedi Križić rekao kako ‘Crkva danas slavi blagdan svetog Vlaha koga je ovaj grad izabrao kao svoga zaštitnika još prije 11. stoljeća’.
-Kroz sve to dugo vrijeme grad je ima podosta svojih stradanja, ali je još uvijek tu zajedno sa svojim zaštitnikom. On je ovaj Grad štitio bolje od njegovih prekrasnih zidina i utvrda. Sveti je Vlaho za Dubrovnik i više od zaštitnika: on je na neki način identitet ovoga Grada. Njegov lik, kao lik nekog svemoćnog stražara, bdije nad ulaznim vratima Grada i jamči sigurnost njegovim sadašnjim i budućim naraštajima. On je simbol postojanja i slobode, ali i jamac neuništivosti ovoga grada. O svetom Vlahu, kao i o drugim mučenicima toga vremena, ne znamo puno. Mučenika je u tom vremenu bilo mnogo, a ljudi koji bi mogli napisati njihovu biografiju, gotovo da nije bilo. Zato o najvećem broju mučenika nemamo nekih pouzdanih spisa, ali je do nas došla predaja njihova velikog štovanja i iskustvo njihova moćnog zagovora. No, ono što je sigurno znamo jest to da je sveti Vlaho bio biskup i mučenik te da je svojim životom, i napose svojim mučeništvom zbog Isusa, ostavio snažan dojam na kršćane svoga vremena, te se njegovo štovanje brzo širilo po cijeloj Crkvi. Mučenici su bili velika snaga Crkve u njezinim počecima kada je proživljavala najteže kušnje i stradanja, i kada je mogla preživjeti samo snagom mučeništva. Dok Crkva bude imala mučenika vrata je paklena neće nadvladati. Razdoblje mučenika nisu samo prva stoljeća kršćanstva, nego to razdoblje zapravo nikada nije niti prestalo. Istina, Crkva je u IV. stoljeću službeno dobila slobodu, ali ne i oslobođenje od mučeništva. I sveti Vlaho je postao mučenik poslije više godina od Milanskog edikta koji je kršćanima bio proglas slobode -rekao je Križić. Nadalje ističe da ‘Crkva ne poznaje neko razdoblje kada nije morala davati mučenike’.
-Nije to bilo u svim krajevima svijeta, ali je uvijek negdje bilo. Tako je nažalost i danas. Organizacija ‘Open Doors’ predstavila je 15 siječnja ove godine izvještaj ‘World Watch List 2020’ gdje je istaknuto kako je progon kršćana u čak 73 zemlje svijeta na visokoj razini. Ubijenih zbog vjere doseže više stotina. Mučeništvo je bilo cijena rasta Crkve u prošlosti, a to je i u sadašnjosti i u budućnosti – naglasio je i dodao:
-Sveti Ivan Pavao II veli da kršćanima ne ostaje drugo nego ‘krenuti stopama mučenika’. Što ovo znači? Poruka je vrlo jasna: nema pravog kršćanstva bez mučeništva. Ne misli se samo na mučeništvo krvlju, nego na mučeništvo ljubavlju i služenjem. To je Isusov uvjet za svakog učenika, kako smo mogli čuti u današnjem evanđelju. Evanđelist veli da se Isus obraća, ne samo učenicima, nego svima koji su ga slušali, i upućuje jasan zahtjev: ‘Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka ide za mnom. Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti’. Je li Isus s ovim prezahtjevan kada traži žrtvovanje života? Je li ovo zbilja moguće svima ili je ostvarivo samo nekim izvanrednim osobama? Ako se Isus obraća svima to znači da je moguće svakome tko želi biti autentičan i tko je spreman platiti određenu cijenu tog postignuća – naglasio je Križić u propovijedi.
– Sveti Vlaho je dao svoj život, i taj darovani život je postao sjeme dobra za cijelu Crkvu. On je dao svoj život u Maloj Aziji, a sjeme te svetosti je niklo i nosi plodove stoljećima u ovom prekrasnom gradu. To sjeme je dar vjere koju je ovaj grad živio od svog nastanka do danas. Ostaje uvijek pitanje: što će biti sutra? To pitanje je postavio i Isus na dramatičan način: ‘Sin Čovječji kada dođe, hoće li naći vjere na zemlji?’. Odgovor mora dati svatko od nas u svome srcu. Zato molimo svetog Vlaha da svojim moćnim zagovorom štiti puk ovog grada od svakoga zla, da u narodu čuva dar vjere, vjere koja je ovome gradu bila svjetiljka kroz stoljeća, da se ta svjetiljka nikada ne ugasi – rekao je.
Na središnjem misnom slavlju Feste sv. Vlaha uz biskupa domaćina mons. Matu Uzinića, dubrovačkog biskupa te predvoditelja središnjeg misnog slavlja mons. Križića sudjeluju i mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije; mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit; mons. Petar Palić, hvarski biskup i generalni tajnik HBK; mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup; mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup koadjutor; mons. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski; mons. Rrok Gjonelleshaj, barski nadbiskup i apostolski upravitelj kotorski i mons. Ilija Janjić, kotorski biskup u miru, ali i provincijali i provincijalke redovničkih zajednica, izaslanici drugih crkvenih poglavara, predstavnici drugih religijskih zajednica te mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Kardinala Stepinca.