‘Početak druge etape, izgradnje grobnih mjesta i potpisivanje ugovora o njihovoj dodjeli građanima, očekuje se u proljeće 2020. godine’, pretpostavke su direktora Društva ‘Groblje Dubac’ Đura Lonze. Iznio ih je tijekom našeg obilaska kapitalnog projekta na Dupcu koji se prostire na 120 tisuća ‘kvadrata’. Nada se kako će krajem godine krenuti u proces ishođenja građevinske dozvole za navedenu drugu etapu. U isto vrijeme trebala bi početi gradnja prve etape, a za koju su pravomoćnu građevinsku dozvolu dobili prije petnaestak dana. ‘To je veliko postignuće’, ističe direktor groblja. Prva etapa uključuje nastavak izgradnje glavne ceste duge kilometar, dvaju parkirališta, trafostanice i cijele potrebne infrastrukture od odvodnje, kanalizacije do javne rasvjete i vrijedna je oko 16 milijuna kuna. Bit će osigurana proračunskim novcima, kako gradskim, tako i općinskim. Raspisivanje postupka javne nabave za prvu fazu predviđa se tijekom rujna. Trebala bi biti gotova nakon dva mjeseca, zasigurno ne prije, a sve zbog općepoznate dugotrajnosti postupka. ‘Još ako se netko žali, sve ide u nedogled. Znamo kakva je situacija s Pelješkim mostom’, ističe Lonza.
Groblje gotovo za tri godine
Dok traje ‘borba’ s papirima, provjerili smo što se događa na području budućeg Groblja Dubac koje trenutno čuvaju koze, znane kao – ‘Miljenkove’. Lonza nam pokazuje kako su završili skoro sve zidove, jedino imaju još privesti kraju gradnju južnog zida što bi se moglo dogoditi kroz desetak dana. Bilo je dosta problema, kaže, od mijenjanja dokumentacije do rješavanja imovinsko pravnih odnosa otkad je došao na čelo Društva sredinom 2014. godine. Podsjeća kako su lokacijsku dozvolu za cijeli obuhvat groblja trebali dobiti proteklog ljeta, no ipak je pristigla kao poklon za Božić 2018., nakon dugih 12 godina čekanja. Njeno ishođenje produljilo je daljnji proces izgradnje, ali i potpisivanje ugovora s građanima oko dodjele grobnih mjesta koje je bilo najavljeno za sredinu 2019. godine. Naime, u proces ishođenja dozvole uključilo se Ministarstvo zaštite okoliša koje je bilo i sudionik izmjene detaljnog plana u dva navrata. ‘Nisu postavljali uvjete unutar tih izmjena, no u fazi ishođenja lokacijske dozvole, tražili su da se mora provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš što je produljilo cijelu priču oko pola godine’, kaže direktor. ‘Postupci su zahtjevni jer, na primjer, u Republici Hrvatskoj, ima svega par tvrtki koje mogu napraviti elaborate procjene zahvata na okoliš. Jedna banalna stvar može produljiti proces i do pola godine’, rekao je.
No, zahvaljujući izmjenama detaljnog plana 2015. godine, kaže, uradili su korak naprijed i ‘iskoristili tri godine za obavljanje najtežih poslova, sve do dobivanja dozvola’. Zasad je napravljeno oko 50 tisuća kubika kamenih iskopa. ‘S tim da je dobar dio vraćen ponovno nazad’, ističe Lonza. Izmjenom stavke troškovnika koja je predviđala odvoz kompletnog materijala i zatim dovoz, ušteđeno je oko 3 do 4 milijuna kuna. Dosadašnjim radovima stvoreni su platoi, odnosno forma groblja koje bi prema svim procjenama moglo biti gotovo za dvije i pol do tri godine.
— Dosta toga je napravljeno, no ljudi su i dalje nestrpljivi, što razumijem. Ima jako puno čimbenika koji utječu na napredak projekta, od financijskih do građevinskih – govori direktor za groblje koje je, prisjetit će se brojni, bila ‘Grabovica’ prije Grabovice. Čistoća je prije dovodila ovdje smeće, koje bi se često zapalilo, i ne bi se moglo proći kroz Čibaču. Sredinom ‘70-ih stanovnici su se pobunili protiv deponija, nakon čega je ‘posao’ prebačen na Grabovicu.
Žalba ponuditelja
U cijelom procesu, važan je postupak ishođenja građevinske dozvole za drugu etapu. Trenutno se radi na izboru izvođača glavnog projekta. No, sve je ‘zapelo’ na javnoj nabavi. Naime, prošlog se tjedna trebalo održati otvaranje ponuda za izradu glavnog projekta, ali će se zbog žalbe jednog od potencijalnih ponuditelja na natječajnu dokumentaciju, cijeli postupak produljiti mjesec i pol dana. Ipak, Lonza se nada pozitivnom ishodu.
— To su stvari koje se ne mogu predvidjeti. Državna komisija treba obraditi žalbu i nakon toga možemo prikupiti ponude. Kad ih prikupimo i ugovorimo izradu glavnog projekta za drugu etapu, nadamo se da ćemo onda u roku od 60 dana dobiti projektnu dokumentaciju. Zatim idemo u postupak ishođenja građevinske dozvole za drugu etapu i izgradnju grobnica i objekata. Za ishođenje građevinske dozvole treba skupiti potvrde javnopravnih tijela. Nadam se, i još jednom ističem, da ćemo do proljeća dobiti dozvolu. Iza toga krećemo s upravnim postupkom dodjela grobnih mjesta te provođenjem javne nabave za izvođenje radova – detaljno objašnjava Lonza i naglašava:
— Prije nego što dobijemo građevinsku dozvolu za drugu etapu, nećemo s građanima potpisivati ugovore jer je neozbiljno uzimati novac dok još nemamo građevinsku dozvolu u ruci. Građani će zatim morati platiti iznose koji budu rješenjem doneseni. I onda krećemo konačno u izgradnju grobnica i objekata — rekao je. Vrijednost grobnih mjesta i objekata na groblju, prema projektantskim procjenama doseže iznos i do sto milijuna kuna.
— Gradit ćemo onoliko grobnica koliko će ljudi biti spremni platiti. Imamo u planu 3550 grobnica, a trenutno je zaprimljeno 1840 zahtjeva. Procjena je da ćemo oko 1500 grobnica napraviti u prvoj fazi, a ostale prema potrebama građana – rekao je Lonza. Vjeruje da će Groblje Dubac biti jedno od ljepših groblja u Hrvatskoj. ‘Neće imati kulturološku vrijednost kao spomenik, ali će ambijentalnu zasigurno imati’, zaključuje.
ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE
Biblijski vrt
U planu je i izgradnja ‘Biblijskog vrta’ na vrhu brijega, na kojem se nalazi arheološko nalazište. Planirana je restauracija u suglasnosti s konzervatorima u sklopu projekta. Temelji su to crkve sv. Vlaha ili sv. Križa, kako se spominje u nekim knjigama. Uništena je 1806. crnogorskim napadom te su ostali samo temelji. U blizini ‘Biblijskog vrta’ nalazit će se i vidikovac.
PODJELA GROBLJA
Muslimansko, ateističko…
Groblje Dubac dijeli se na većinsko katoličko (3100), muslimansko (290), pravoslavno (115) i ateističko (45). Ta podjela, kaže Lonza, nije slučaj u velikim gradovima.
JUŽNI ZID
Piloti na 18 metara dubine
Južni zid, na čijem će se kraju nalaziti centralni križ, građevinski je bio najzahtjevniji. ‘Pod zemljom se nalaze piloti na prosječnih 18 metara dubine spojenih naglavnim te sidrenim gredama kroz koje su rađena sidra sa sajlama da bi se sve učvrstilo. Na samom vrhu tog iznimno moćnog i zahtjevnog temelja vide se gabioni. Inače, svi zidovi na groblju trebali su biti gabion koji su zapravo košare sa žičanom mrežom kompaktno ispunjene kamenjem. No, mijenjanjem planova, promijenjena je i forma zidova. Gabioni su ‘otpali’ jer bi, prema riječima Lonze, vremenom počeli trunuti zbog utjecaja mora.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 28. kolovoza 2019. godine