Nakon spajanja Hrvatske Pelješkim mostom, hrvatska javnost s nestrpljenjem iščekuje dovršetak radova na pristupnim cestama. Jedan od najkompleksnijih dijelova cjelokupnog projekta svakako je Most Ston gdje radove izvodi grčki Avax. Radi se o sustavu tunel-most-tunel, a jedan od njih, konkretno Polakovica iskopan je sredinom srpnja. Tunel Polakovica dio je faze 4 stonske obilaznice i zajedno s mostom Ston i tunelom Supava čini najzahtjevniji dio ovog zahvata. Detalje radova na ovom dijelu kao i na pristupnim cestama za DuList otkrivaju iz Hrvatskih cesta.
— Nakon završenog proboja tunela Polakovica otpočelo je betoniranje sekundarne obloge tunela. U tunelu Supava još se izvode iskopi glavne i servisne cijevi te je preostalo 80-ak metara za kompletiranje proboja tunela, što se očekuje u sljedećih 15 do 20 dana. Na vijaduktu Prapratno nakon dovršetka montaže čeličnog rasponskog sklopa otpočelo se s postavljanjem konstrukcije za oplatu betonskog kolnika vijadukta. Na mostu Ston u završnoj su fazi radovi na betoniranju stupova mosta – navode iz Hrvatskih cesta.
Brijesta spremna do proljeća 2022.?
Na glavnoj trasi ceste od čvorišta Zaradeže do naselja Konštari izvedeni su zemljani radovi, kao i iskop materijala za formiranje čvorišta Prapratno. Na dijelu trase, ističu iz Hrvatskih cesta, već je pripremljena tamponska podloga kao priprema za postavljanje asfaltnog sloja. Na većem dijelu trase dovršen je sustav zatvorene oborinske odvodnje i radi se na postavljanju drugih instalacija. Na čvoru Prapratno u tijeku su radovi na izgradnji podvožnjaka za trajektnu luku. Iz Hrvatskih cesta naglašavaju kako na dijelu trase od čvora Zaradeže do čvora Prapratno radovi teku planiranom dinazemljani radovi, kao i iskop materijala mikom. Kada smo krajem srpnja posjetili gradilište Mosta Ston inženjer Hrvatskih cesta Davor Perić naglasio nam je kako se u tom trenutku čekalo na čeličnu rasponsku konstrukciju za ovaj most koja je u cijelosti proizvedena te se nalazi u gradilištu Brodosplita. Veliki je izazov, naglasio je tada Perić, dopremiti konstrukciju na gradilište jer ju je potrebno dopremiti na baržama, na dijelu zaljeva koji je izrazito plitak.
Zanimalo nas je stoga je li konstrukcija napokon pristigla, a iz Hrvatskih cesta odgovorili su nam kako je potrebno osigurati uvjete za njezin istovar na području zahvata te da se za to upravo izvode radovi na izgradnji privremene operativne obale na lokaciji gradilišta. Prva dva segmenta, podcrtavaju iz Hrvatskih cesta, trebala bi biti dopremljena u Broce u posljednjem tjednu listopada. Po konačnoj montaži konstrukcije Most Ston trebao bi dobiti prve potpune obrise, a potom će ga se spajati na tunele Polakovica i Supava. Dotaknuli smo se svakako i radova na ‘drugoj strani’ Pelješkog mosta, odnosno na čvoru Brijesta. Upravo bi izgradnjom ovog čvora, najavljivalo se iz Hrvatskih cesta i prije spajanja Pelješkog mosta, trebao poteći prvi promet Mostom što bi se trebalo dogoditi u proljeće 2022. Radovi na čvoru Brijesta i ostalom dijelu pristupnih cesta koje izvodi Strabag teku planiranom dinamikom, govore nam iz Hrvatskih cesta.
— Izvode se radovi na proboju trase, iskopu tunela Debeli brijeg i Kamenice, betoniranju 90 posto dužine sekundarne obloge u tunelu Debeli brijeg, radovi na vanjskoj i unutarnjoj odvodnji, formiranju čvorova Duboka i Zaradeže, vodospremama za opskrbu tunela, podvožnjacima u čvorovima, postavljanju instalacija, izgradnji centra za kontrolu prometa. Preostalo je dovršiti sve radove koji su predviđeni troškovnikom, a do ovog trenutka nisu izvedeni – naglašavaju iz Cesta.
Problemi s nabavom materijala
Zanimalo nas je i može li povećanje cijena građevinskog materijala utjecati na nabavku materijala i izvođenje radova na ovim važnim projektima. Iz Hrvatskih cesta otkrivaju kako izvođači radova imaju određenih problema u nabavi i isporuci pojedinih građevinskih materijala, ali i da to do sada nije dovelo do negativnih učinaka na dinamiku radova budući da se nabava istih planira za duže vremensko razdoblje. Napominju i kako je ugovorna obveza izvođača da radove dovrši u ugovorom definiranom roku.
— Trenutno poskupljenje ne može biti razlog za nepoštivanje rokova jer se ne radi o nestašici materijala na tržištu, već samo o promjeni cijene – naglasili su iz Hrvatskih cesta, a ponovno su i podcrtali kako nisu primili ni službene zahtjeve bilo kojeg izvođača za isplatu dodatnih troškova po osnovi povećanja cijena materijala na tržištu.
— Prema važećem ugovoru sav rizik od povećanja cijena je na izvođaču radova, a bitno je i spomenuti kako je Pelješki most ugovoren prije povećanja troškova na tržištu materijala i energenata. U svim ugovorima primjenjuje se isti model kojim je predviđena mogućnost obračuna razlike u cijeni. Obračun se radi na temelju jedinstvene formule u kojoj figuriraju parametri povećanja određenih roba i usluga, a koje parametre objavljuje Državni zavod za statistiku. Po toj formuli izvođač može zatražiti plaćanje povećanih troškova, ali isto tako može doći i do povrata sredstava Naručitelju ukoliko u određenom razdoblju parametri budu niži od onih koji su bili u trenutku potpisa ugovora – zaključili su iz Hrvatskih cesta.
Podsjetimo, projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom osim izgradnje Pelješkog mosta podrazumijeva i izgradnju pristupnih cesta duljine 12, 04 kilometra na relaciji Duboka – Sparagovići /Zaradeže, cesta Duboka (D8) – Most iznosit će 2, 140 km s kopnene strane, Most – Zaradeže, 9,898 kilometara s dva tunela, jednim vijaduktom i dva mosta. Tu je i izgradnja stonske obilaznice, poboljšanje i proširenje dionice Sparagovići/Zaradeže – Prapratno duljine 10,2 kilometra te izgradnja stonske obilaznice Prapratno – Doli u duljini 7,89 kilometara s dva tunela, jednim vijaduktom i mostom.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 13. listopada 2021.