Kako do nas dolaze informacije da je sve više oboljelih od gripe koja se nerijetko zakomplicira pa pacijenti obole od upale pluća, te ih dosta bude i hospitalizirano, kontaktirali smo prim. spec. infektologije Ljiljanu Beticu Radić.
– Prema podacima HZJZ-a epidemija gripe ove godine ne razlikuje se značajno od prošle godine, a sada je na vrhuncu. Do 9. veljače prijavljeno je je ukupno 24498 slučajeva, kumulativna stopa po županijama pokazuje najveći broj prijava za Varaždinsku, Karlovačku i Krapinsko-zagorsku županiju, dok je Dubrovačko neretvanska županija na 12-om mjestu s 652 prijave na 100 tisuća stanovnika. Stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više. Hospitalizirano je ukupno 1157 oboljelih, nešto više bolesnika nego prošle godine, ali je manji broj na jedinicama intenzivnog liječenja, ukupno 67. Do sada je prijavljeno 30 smrtnih slučajeva – opisala nam je situaciju na razini Hrvatske i kod nas Betica Radić, ističući kako se okvirno 20 posto stanovništva svake godine zarazi sezonskom gripom. Međutim, napomenula je kako nemaju svi zaraženi simptome. Štoviše 65 do 85 posto zaraženih ne pokazuju nikakve simptome.
Komplikacije
-Kad epidemija postigne vrhunac u pravilu se povećava broj hospitaliziranih s komplikacijama gripe. Najčešće se radi o upali pluća. Komplikacije se u pravilu javljaju kod visokorizičnih skupina, a to su stariji, osobe bilo koje dobi s kroničnim bolestima, određena genetska stanja, imunokompromitirani, trudnice i djeca mlađa od pet godina. Gripa može uzrokovati ozbiljne probleme, bilo od samog virusa ili od dodatnih bakterijskih infekcija. Upala pluća je relativno česta komplikacija, a ponekad može biti smrtonosna. Poznato je kako je H3N2 influenca A povezana s višom stopom upale pluća i drugih komplikacija nego drugi sojevi influence A ili influence B. Prema podacima HZJZ-a ove godine za sada dominira Influenza A tip H1N1. Gripa može dovesti i do drugih teških stanja kao što su miokarditis, odnosno upala srca i encefalitis, dakle upala mozga. Procijenjena ukupna stopa smrtnosti povezana s gripom iznosi 13,8 smrtnih slučajeva na 100 tisuća ljudi svake godine – pojasnila nam je Betica Radić napominjući kako tijekom sezone osim gripe dolaze u obzir i ostale virusne respiratornih infekcije: pomalo zaboravljeni COVID-19, RSV, adenovirusi, rinovirusi i hMPV (humani metapneumovirus), koje je tešto klinički razlikovati i potrebno je testiranje. Gubitak okusa/njuha, opće je poznato, mnogo je češći kod COVID-19.
-Komplikacije mogu nastati od samog virusa gripe koji može uzrokovati primarnu virusnu upalu pluća ili nastaju superinfekcije bakterijama koje uzrokuju bakterijsku upalu sinusa, srednjeg uha, egzacerbaciju kroničnog bronhitisa, bakterijsku pneumoniju, pogoršanje astme, srčanu dekompenzaciju, pogoršanje ostalih kroničnih bolesti. Djeca češće imaju upalu srednjeg uha, ali i upalu pluća. Bakterijska superinfekcija najčešće je uzrokovana sa bakterijama: S.pneumoniae, S.aureus ili Streptococcus skupine A, tipično nastaje 5 do10 dana nakon pojave simptoma – istaknula je Betica Radić te se posebno osvrnula na zaraznost.
Zaraznost
-Gripa se uglavnom širi na osobe u blizini direktno kapljičnim putem, kašljem ili kihanjem, također se može širiti neizravno kada ljudi dodiruju površine kontaminirane dišnim sekretima, poput ruku ili maramica. Ako osoba koja ima gripu ne pokrije usta i nos dok kašlje ili kiše, mogu se zaraziti osobe unutar dometa od jednog metra. Zaraznost kod odraslih traje dan prije početka bolesti do 7 dana, za djecu dan prije početka bolesti do 10 dana, a neka djeca izbacuju virus i dulje od 10 dana kao što je to slučaj kod imunokompromitiranih. Izlučivanje virusa može se produžiti tjednima ili mjesecima. Najveća količina virusa javlja se unutar 24 do 72 sata od pojave simptoma. Osim cijepljenja, postoje osobne mjere koje ljudi mogu poduzeti kako bi smanjili rizik od gripe: izbjegavati bliski kontakt s bolesnim osobama, često pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa ili usta – podsjetila je Betica Radić, uz zaključak kako je u slučaju zaraze najvažnije ostati kod kuće i ograničiti kontakt s drugima.