Simpozij i panel-rasprava ‘Baštinski sustavi i prostorno planiranje’ održani su nedavno u muzeju ‘Mimara’ u Zagrebu. Događaj je organiziran povodom predstavljanja rezultata prekograničnog projekta ‘Baština- pokretač razvoja’, financiranog iz fondova Europske unije, a na panelu i simpoziju sudjelovao je i župan Nikola Dobroslavić.
Na inicijativu i u suradnji s Odborom za krajobraznu arhitekturu Hrvatske komore arhitekata Zavod za prostorno uređenje predstavio je na simpoziju rezultate projekta “Baština – pokretač razvoja” odnosno zajedničke prekogranične aktivnosti u primjeni novih metodologija na zaštiti i upravljanju prirodnom i kulturnom baštinom na području Dubrovnika i Boke Kotorske.
Kako bi se istražile i provele nove metodologije izabrana su pilot područja i to u Hrvatskoj područje Dubrovnika – područje utjecaja Grada zaštićene svjetske baštine, a u Crnoj Gori područje brda Vrmac koje je sa sjeveroistočne strane zaštićen kao svjetska baština, a s jugozapadne strane je predloženo za zaštitu kao park prirode.
Inicijativa je proizašla iz profesionalnog interesa Odbora za krajobraznu arhitekturu da stručnoj javnosti predstavi rezultate Projekta te otvori stručnu raspravu i dijalog o danas vrlo aktualnoj temi vrjednovanja krajobraza koja je iscrpno istražena u okviru projekta. Obveza je to koja proizlazi iz Konvencije o EU krajobrazima/Europske konvencije o krajobrazu.
Također, namjera je promovirati EU povelja o prostornom planiranju i Procjena utjecaja na kulturnu baštinu za znamenitosti svjetske baštine (HIA).
Panel rasprava u sklopu simpozija bi trebala dati stručni komentar rezultata projekta, a sudionici simpozija su stručnjaci s referencama na području vrjednovanja krajobraza kao baštine te predstavnici institucija koje u okviru svog djelovanja pokrivaju predmetnu tematiku.
Panel raspravu je vodila Vesna Koščak-Miočić-Stošić, a panelisti su pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci Biserka Bilušić-Dumbović, docentica na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Sanja Gašparović, predstojnica Zavoda za mediteranske kulture u Dubrovniku Sveučilišta u Dubrovniku Mara Marić, viša asistentica na Zavodu za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ines Hrdalo te voditeljica Zavoda za kopnene ekosustave i krajobraz Instituta za primijenjenu ekologiju Višnja Šteko.