Bojim se kako jedna stvar koja se gubi u ovom trenutku, a počela je ima već neko vrijeme, je nerazumijevanje ne samo općenite hrvatske sredine, nego i one koja se tiče značaja grada Dubrovnika. Ovdje se događaju stvari koje bi se mogle doživjeti kao svojevrsna blasfemija, jer kada bi postojalo jedno drugo razumijevanje važnosti ove sredine, to se zacijelo ne bi događalo. Drugim riječima, znamo li odgovor na pitanje ‘Što je Dubrovnik Hrvatskoj, pa prema tomu i sebi?’, jer on ne može postojati izvan hrvatskog okvira – započeo je tribinu održanu u Dvorani Pape Ivana Pavla II. prof. Ivo Banac, njen počasni gost.
Ukratko rečeno, prof. Banac naglasio je na tribini mogućnost samo dvije opcije pogodne za izbore, a to su HDZ i KLGB ‘Zajedno za Grad’ na čelu s Marom Kristićem. Obrazloženje zašto dati prednost HDZ-u Banac je argumentirao činjenicom kako se radi o novim ljudima koji nisu bili u Dubrovačkom dogovoru, što je istaknuo u jednom od odgovora na kraju tribine i to upravo kandidatu Kristiću.
Naime, na pitanje kandidata za gradonačelnika Mara Kristića o tome da navede nekoliko argumenata u kojima temelji preporuke za izbore i pozive građanima da glasaju za HDZ, s obzirom na procese koji su oni prošli, Banac je odgovorio:
– Koliko razumijem, a ne znam sve detalje, ova ekipa je novi početak, ne oni koji su sudjelovali u Dubrovačkom dogovoru. Ako nije točno, recite, a ako je djelomično – je li djelomično više ili manje – kazao je i dodao kako stranke moraju biti otvorene da bi po mogućnosti surađivale, te kako one nisu u sukobu.
– Ne gubite vrijeme u međusobnim napadima. Vi znate tko je vaš protivnik. Samo jedan – kazao je Banac.
Naime, u drugom dijelu tribine, govoreći o izborima Banac je kazao kako Vlahušić jednostavno – mora otići.
Ključno je pitanje tko umjesto Vlahušića i njegovih satelita iz SDP-a i disidentskog i izopćenog lokalnog HSS-a, koji nema izgleda, može doći? Postoji više opcija, a među njima ima nekih koje su, ako je tu uopće moguće, gore od Vlahušića. Mislim da se odgovorni birači moraju odlučiti između dvije liste – HDZ i ‘Zajedno za Grad’. ‘Zajedno za Grad’ ima niz pozitivnosti, no u ozbiljnim situacijima uvijek se mora postaviti pitanje hoće li opcija za Kristića oslabiti oporbu i omogućiti Vlahušiću da se provuče u drugi krug ili eventualno pobijedi – kazao je Banac, dodavši kako se to ‘ne smije riskirati’.
Pored toga, lista HDZ-a i partnera uz pokoji izuzetak perspektivnija je i predstavlja novi reformni zamah ove stranke – kazao je Banac, dodavši kako je ovo ‘racionalni odabir’, ali uz ‘traženje jamstva od HDZ-a da ni pod koju cijenu neće praviti kompromise s Vlahušićem i da će u Gradskom vijeću za dobrobit grada ući u programske koalicije s listama koje naglašavaju zaštitu naše zaštite i prirode, poput ‘Zajedno za grad’.
Vrijeme je za ozbiljnosti masovan odaziv na ovim izborima. Duboko vjerujem kako život Dubrovnika ovisi o tomu – zaključio je dio o izborima Banac.
Međutim, prije samo izlaganja o izborima, Banac se osvrnuo na dosadašnji Vlahušićev rad, kojemu je posvetio i veći dio tribine, ali se osvrnuo i na povjest, kontekst Dubrovnika, značenje kulture i turizma te suodnosa svih ovih aspekata.
Nekad ‘izlog za Jugoslaviju’, sad uništen od turizma
– Rekao bih kako je Dubrovnik ugaoni kamen hrvatskog preporoda, u čemu se vidjeo znak da i hrvatski narod ima klasičnu hrvatsku baštinu, koja je ravnopravna drugim europskim gradovima – spomenuo je Banac navodeći neke od velikana hrvatske povijesti i njihov sukontekst s Dubrovnikom.
Činjenica je kako je Dubrovnik koristio svoje mjesto na ovoj obali za trgovinu i pomorstvo, kazao je Banac, ističući kako je trgovina bila uspješna radi monopola, no kako je propala nakon 1667. godine, što ima učinke i na kulturu.
– Ne možete imati imati veliku kulturu bez bogatstva. I upravo zbog toga što je Dubrovnik bio bogat u 15. i 16. stoljeću, imate toliko znakova povezanosti između trgovačke i pomorske djelatnosti i onoga što je jedna kulturna nadogradnja – kazao je Banac, te se osvrnuo i na relativnu obnovu grada u 20. stoljeću, te i to kako je Dubrovnik za vrijeme komunističkog režima bio ‘izlog za Jugoslaviju’, što je rezultiralo nizom posljednica koje su bile na neki način pozitivne. Razvija monokultura turizma, do trenutka gdje smo danas, kada to postaje cijela gospodarska djelatnost ove sredine. Ukida se garnizon, a Igre se doživljavaju kao općesvjetski proizvod i u tom obliku se favoriziraju.
– Ono o čemu želim govoriti zapravo je posebno vezano za današnji trenutak, stoga želim napraviti jednu vrstu uvoda u njega – bile su goleme gospodarske i političke posljedice Domovinskog rata u ovom dijelu Hrvatske. Zapravo, Dubrovnik je bio u potpunoj stagnaciji do konca 90-ih godina, kada grad pomalo doživljava procvat turističkih investicija i veliku zainteresiranost mnogih zapadnoeuropskih tragača koji dolaze, što je dovelo do apsolutne dominacije turizma u ovoj sredini te isključenja razmišljanja o bilo kakvim alternativama, u čemu je veliki problem. Ne možete imati jednu gospodarstvenu monokulturu koja ne razmišlja o posljedicama da ono o čemu ovisite u jednom trenutku jednostavno više ne bude moguće – kazao je Banac.
Mora postojati alternativa onom trenutku kad glavni izvor prihoda bude upitan ili ne toliko važan, a ona mora biti vezana uz znanje – kazao je Banac i dodao kako je potreba težiti ka perspektivnom višeškolstvu, osobito elektronici.
– Mislim da su najgori aspekti vezani upravo za dolazak Andra Vlahušića na čelno mjesto ovoga grada. Otkad se izravno biraju gradonačelnici, načelnici i župani odnosi su se zakomplicirali na lokalnoj razini. U svakom slučaju, Vlahušić je došao 2009. godine kao reformni kandidat koji je obećavao, uključujući i one stvari koje su bile vrlo kontroverzne, poput pitanja golfa na Srđu. Ta su obećanja uglavnom bila iznevjerena, tako da možemo pratiti njegov postepeni pad. Imamo čitam niz specifičnosti koje odgovaraju na pitanje zašto je došlo do atrofije ovog, mislili smo u početku, reformnog gradonačelnika – kazao je Banac, te dodao kako tu postoji mnoštvo odgovora.
Spomenuvši partitokraciju, kazao je kako se to ne može vezati uz samo jednu stranku, što je točno, no u HNS-ovom slučaju riječ je o posebnosti.
HNS je svojevrsna stranka – firma, koja privatizira svaku ustanovu gdje su na čelu njezini članovi, naveo je Banac, spomenuvši neke poteze ministrice Vesne Pusić, koja je na čelu Ministarstva vanjskih poslova, podijelila velike svote novca nevladinim udrugama koje imaju projekte van Hrvatske, a uz to, u svim natječajima gdje arbitrira Ministarstvo kulture, na čijem je čelu članica HNS-a, ili gdje su HNS- ovi načelnici, niz funkcija je rezervirano za članove HNS-a i to ne samo u Dubrovniku.
Dubrovački dogovor i gramzivost
– Podrivaju se druge stranke. Dubrovački dogovor zapravo je bio projekt koji je u prvom činu imao cilj pretvaranja SDP-a u satelitsku stranku, što je djelomice i uspjelo. Naravno, htjelo se i više od tog, napraviti i od HDZ-a također satelitsku stranku. Ali taj proces, gdje god HNS ima utjecaja, je standardan i to nije samo dubrovačka iznimka – kazao je Banac, te se osvrnuo i na brojne korupcije vezane za naš grad.
– O Aferi Šipan više se ne mora govoriti, ali postoji niz drugih gdje ćemo prije ili kasnije doći do sličnih rezultata. Primjerice Afera Revelin, koja je hodajuća afera, te afera Lazareti gdje još nije došlo do primopredaje i gdje se ne zna kolika je zapravo konačna cijena još uvijek nedovršenog projekta – među ostalim je rekao Banac.
– Jedna vrsta gramzivosti nauštrb uhodanih vrijednosti ima klasičan primjer – sve što je vezano uz napad na DPDS. Razumijem da je Vlahušić, da bi opslužio svoje važne projekte, želi s e dočepati prihoda ove ove stare i vrlo vrijedne ustanove i to je dobrim dijelom uspio, namećući novi ugovor. Ali ni to mu nije bilo dosta – i uspio je izmanipulirati većinsku stranku u koaliciji i preko nje stvoriti zakon pred kojim bi se DPDS stavilo ad acta, te potpuna uprava stavila pod kontrolu Vlahušića uz nikakvo jamstvo za popravak svih potreba u arhitektonskoj baštini Dubrovnika – kazao je Banac dodavši kako je u očekivanju kontrole nad zidinama Vlahušić već najavio neke inovacije na njima. Također je naveo i brojne projekte koji su zapravo ‘besmisleno trošenje koje pogoduje među ostalima i VIAM-u’, te brojna ‘čudnovata rješenja koja gotovo nikome ne bi pala na pamet’.
– Tu je i hiperrazvoj komercijaliziranog turizma na uštrb kulturnih i drugh vrijednosti. Što je pretvaranje Dubrovnika u mrtvi grad, u neku vrstu Las Vegasa, što za posljedicu ima iseljavanje stare gradske jezgre. Tu je i potiskivanje Igara što Vlahušić brani time kako one ne mogu biti komercijalno eksploatirane. Tu je i briljantna ideja o naplaćivanju ulaznica u crkve, koja srećom nije prihvaćena. Ukratko, ono što se podrazumijeva tijekom turističke sezone je buka, neprohodnost, te naravno projekti poput golfa na Srđu, što je bila jedna potpuno luda ideja koja je naravno koristila nekim ljudima koji su za korist izdali povjerenje grada. Naravno, dupla izdaja dolazi upravo sa strane Vlahušića, koji je obećao referendum da bi ga na razne načine izigrao zbog ovog projekta lansiranog vrlo sumnjivim novcem, uz državnu granicu, te posve nejasne motive koji su u prvom redu imali veze s apartmanizacijom, a tek usput uz golf – kazao je Banac.
– Dakle, imate priču koja govori kako zaklati zlatnu koku kako bi se dokazalo kako i mrtva koka može nositi zlatna jaja, parafraziram jedno mišljenje o tome što ovdje treba raditi – kazao je Banac.
Nakon same tribine, uslijedila su i pitanja.
– Nešto sam čitao vezano za Vlahušićeva obećanja kako je otvaranje Muzeja Domovinskog rata na Srđu upravo čin sprovođenja cijelog plana golfa na Srđu, tako da on spaja korisno uz ono što je ključno za prezenitranje jednog dijela naše prošlosti. Mislim da bi na tom Muzeju trebao poraditi, nisma baš siguran da je tvrđava na Srđu najbolje mjesto za to, no ovo je trenutak kad i o tome treba razgovarati, među svim debatama koje su vezane za lokalne izbore. A i mnogo toga drugog što se može napraviti da bi se sjećanje na napad na Dubrovnik i na one koji su ga branili u to vrijeme aktualizira. Bojim se da je jedno od nesretnijih rješenja bio onaj spomenik na Pilama – odgovorio je na pitanje o Muzeju Domovinskog rata na Srđu.
Na pitanje o tome da se Dubrovnik kandidira za Europsku prijestolnicu kulture, odnosno je li u redu da se natječe bez koncertne dvorane, Banac je odgovorio:
– Naravno, bez tih uvjeta gotovo je iluzorno kandidirati se za mjesto koje bi inače pripadalo Dubrovniku, ali se mora stvoriti potrebna infrastruktura – kazao je.
-Hvala profesoru Bancu na preciznom detektiranju trenutne situacije Dubrovnika, a posebno što se tiče odnosa vlasti prema DPDS-u. Samo ću Vas nadopuniti da bude jasnije, jednom rečnicom iz naših brojnih dosta ugodnih i manje ugodnih razgovora – naime u jednom njegovom odgovoru na neke moje argumente, Vlahušić je jasno rekao: ‘Ma nije ovo više grad gospara, gospari idu šetat i uživat, ovo je mjesto gdje treba zarađivati i koje treba eksploatirati’. Ta njegova rečenica sumira njegov odnos prema svemu ovomu što Dubrovnik danas za nas jest – kazao je Denis Orlić, predsjednik DPDS-a, te dodao kako treba glasovati po glasu razuma, ali i po glasu srca, samo se treba odlučiti.