Čelnici „Hrvatskih cesta“ i domaćih cestarskih udruga priznali su u ponedjeljak da je nastavak izgradnje autoceste prema Dubrovnku „na čekanju“ ponajprije zbog usklađivanja trase s europskim regionalnim koridorima.
Kako prenosi Slobodna Dalmacija, za nastavak gradnje autoceste od čvora Ploče i spoja s koridorom 5C na granici s BiH, između Vrgorca i Ljubuškog, nema novca u državnom proračunu pa Vlada računa na dodatni novac iz kredita i kohezijskih fondova EU-a, a tada na trasiranje prometnica (ne)izravan utjecaj ima europska administracija.
Iz Bruxellesa, ali i iz obaju bosanskohercegovačkih entiteta, već godinama otvoreno navijaju za to da se, pod firmom “veće ekonomske opravdanosti” i često spominjanog regionalnog povezivanja, gradi Jadransko-jonska autocesta (JJAC), koja bi prolazila teritorijem BiH te praktički isključivala nastavak radova prema Dubrovniku.
U tom slučaju, Dalmatina bi završavala na čvoru Ploče, a prema jugu bi se putovalo preko Ljubuškog, Počitelja te neumskim zaleđem i rubovima Popova polja do Trebinja. Na najmanje tri mjesta (Opuzen − Metković − Doljani, Slano − Zavala i Brgat − Trebinje) Jadransko-jonska autocesta bila bi kvalitetno povezana s hrvatskom cestovnom mrežom, dakle s Jadranskom magistralom i(li) novom brzom cestom od Dola do Osojnika , čija je izgradnja otvoreno spomenuta i na cestograditeljskom skupu u Dubrovniku. Nije tajna da bi takva prometnica bila jeftinija od 3,7 milijardi kuna vrijedne autocestovne dionice na istoj relaciji.
Iako je kvalitetnije cestovno povezivanje Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske iznimno važno za lokalno stanovništvo i gospodarstvenike tijekom cijele godine, upitno je bi li imalo iste učinke i za sezonsku djelatnost poput turizma, jer većina gostiju u Grad stiže – zrakoplovima i kruzerima.
Budući da je sada obznanjena cijela priča o povezivanju Dubrovnika s ostatkom Hrvatske, koja je do sada bila obavijena zavjetom šutnje iz službenih izvora, ne treba odbacivati za mnoge neželjeni scenarij po kojem bi najjužnija autocestovna točka u Dalmaciji bio “schengenski” granični prijelaz Metković, koji se sa spojem na Dalmatinu već gradi na području Pozle Gore, istočno od Vrgorca.
Naime, dio planirane trase JJAC-a prolazi kroz istočnu Hercegovinu prema Crnoj Gori i Albaniji, i to većinom teritorijem Republike Srpske, a ratne rane još uvijek su svježe, pa bi to mogao biti razumljiv argument protiv takvog rješenja problema zvanog (auto)cestovno povezivanje Dubrovačko-neretvanske županije sa Splitom i Zagrebom.