Pojava i širenje patogena otpornih na antimikrobne lijekove, koji obuhvaćaju antibiotike, antimikotike, antiparazitike i antivirusne lijekove, predstavlja prijetnju u sprječavanju i liječenju uobičajenih infekcija te obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode upravo i omogućavala ova vrsta lijekova.
Zabrinjavajuća je činjenica da je samo u Europi svaka peta bakterijska infekcija otporna na antibiotike, a u pojedinim državama ta brojka iznosi čak 40 posto.
Za 1,3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine odgovorna je antimikrobna rezistencija, koja se sve više prepoznaje kao jedan od gorućih javno-zdravstvenih izazova. Riječ je o velikoj brojci koja uključuje 35.000 ljudi na europskom ekonomskom području, što znači da dnevno odnosi gotovo 100 života. Ako se ovom problemu ne pristupi odmah i to na pravi način, ova bi brojka mogla dosegnuti zabrinjavajućih 390.000 smrtnih slučajeva godišnje u Europskom gospodarskom prostoru. Alarmantne su i ekonomske posljedice budući da AMR košta preko 11 milijardi eura godišnje, a procjenjuje se da će zdravstvene sustave na globalnoj razini do 2050. koštati dodatnih bilijun američkih dolara.
Nepravilno konzumiranje
Razlog je to zbog koje je Europska komisija krajem rujna ove godine podržala Političku deklaraciju UN-a o jačanju djelovanja protiv antimikrobne rezistencije. Deklaraciju su podržale zemlje članice UN-a, uključujući članice EU-a te se na taj način obvezale na konkretne radnje za rješavanje AMR-a kroz pristup ‘Jedno zdravlje’, među kojima je smanjenje globalnih smrtnih slučajeva povezanih s AMR-om za 10 posto do 2030. te smanjenje upotrebe antibiotika u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao i poziv na hitnu akciju i pojačane poticaje za istraživanje i razvoj.
Unatoč ozbiljnosti ovog problema, značajnijeg pomaka po pitanju inovacija razvoja ovih lijekova nema. Da je riječ o globalnoj prijetnji, govori i činjenica da je Europska komisija ovo uključila u svoju najveću reformu zakonodavstva EU-a o lijekovima u posljednjih 20 godina. Komisija se zalaže za smanjenje upotrebe antibiotika te državama članicama preporučuje utvrđivanje odgovarajućih nacionalnih ciljeva – smanjenje potrošnje antibiotika u EU za 20 posto do 2030. te definiranje ciljeva na nacionalnoj razini.
Razlog stvaranja otpornosti je prevelika i pogrešna uporaba ovih lijekova, koji uključuju i antibiotike. Primjerice čak oko 90 posto antibiotika se konzumira izvan bolnice, s tim da se oko 75 posto njih primjenjuje kod infekcije dišnih puteva koje pripadaju skupini virusnih bolesti te ovi lijekovi u tome ne pružaju učinkovitost, već samo potiče razvoj otpornosti na antibiotike kod bakterija koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – svakodnevno se izmjenjuju među ljudima, a u određenom trenutku mogu izazvati infekciju. Dakle, kako se ne bi razvila otpornost i kako bi antibiotici bili djelotvorni kad je to zaista nužno, potrebno ih je koristiti samo i isključivo u slučajevima bakterijskih infekcija.
Odgovorno ponašanje kao riješenje
Antimikrobna rezistencija ima i ozbiljne posljedice na ishode liječenja infekcija i na financijski aspekt zdravstvenog sustava. Stručnjaci su naveli da se sprječavanje antimikrobne rezistencije može ostvariti prevencijom u koju spada: odgovorno ponašanje, higijena, edukacija, imunizacija protiv zaraznih bolesti, odgovorno propisivanje i korištenje antimikrobnih lijekova te upravljanje antimikrobnom rezistencijom.
Znanje o antibioticima u Europi još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini, pokazuju rezultati istraživanja Eurobarometra o antimikrobnoj rezistenciji iz 2022. godine. Poražavajući podaci su da samo polovina ispitanika zna da antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa, antibiotike bez recepta uzima svako deseti građanin EU, a razlike o informiranosti država članica i dalje su velike. Rezultati pokazuju potrebu za provedbom dodatnih i kontinuiranih aktivnosti s ciljem edukacije i informiranja o važnosti odgovorne upotrebe lijekova. O učinkovitosti takvih aktivnosti govori i podatak da je edukacija građana u Francuskoj kroz petogodišnju javnu kampanju rezultirala smanjenjem izvanbolničke potrošnje antibiotika za 25 posto u toj zemlji.
Ovogodišnji Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW), koji se obilježava od 18. do 24. studenoga, ove godine nosi naziv ‘Budi i ti dio promjene!’, čime se poziva građane na odgovornu upotrebu, a time i njihov osobni doprinos u borbi protiv AMR-a.