Gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović progovorila je o problemu otpada koji se skuplja u moru kod Dubrovnika za vrijeme velikog nevremena. Osudila je i HDZ te njihove tvrdnje da otpad dolazi iz Albanije te da ne mogu učiniti ništa povodom toga. Njenu objavu prenosimo u cijelosti:
Koliko su nam puta HDZ i gradonačelnik Mato Franković ispričali priču da otpad na dubrovačkim plažama dolazi iz Albanije i da ne možemo ništa učiniti osim pokušati uvjeriti druge zemlje da “budu pažljivije”?
Za njih je to refren koji slušamo već mnogo godina i jedina prihvatljiva istina za građane, jer oni, kao odgovorni, nemaju rješenje za ovaj ozbiljan problem.Ali problem nije Albanija i njezin otpad, problem je što ista priča traje iz godine u godinu bez stvarnog napretka na terenu.
Za razliku od priče HDZ-a i Mata Frankovića, znanstvenici su proveli terensko znanstveno istraživanje koje jasno pokazuje da otpad na dubrovačkim plažama NIJE isključivo transnacionalnog podrijetla.
Na temelju uzoraka otpada s plaža od 2023. do 2025. godine, ovo empirijsko istraživanje proučava natpise i etikete, jezike i karakteristike pronađenih predmeta. Voditeljica istraživanja, doc.dr.sc. Barbara Gangai Zovko sa Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, sa svojim je timom došla do zaključka da značajan dio dolazi iz lokalnih i regionalnih izvora, a tek onda iz Albanije, Italije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke.
Također je naglasila kako je”važno je uspostaviti kontinuirano, cjelogodišnje praćenje morskog otpada i mikrobioloških pokazatelja; smanjiti dotok plastike iz lokalnih izvora boljim upravljanjem otpadom i kontrolom curenja; postaviti sakupljače otpada kao što je uobičajeno u razvijenim zemljama i kontinuirano ulagati u obrazovanje.”
Ovdje znanost vrlo jasno definira glavnu ulogu Grada u rješavanju ovog problema kao i način kako treba djelovati, bez čekanja na neku vrstu međunarodnog sporazuma i bez pukog prebacivanja krivnje na druge.
Upravo zato je ova mantra HDZ-a, “smeće dolazi izvana”, tako pogrešna iz godine u godinu, s sustavnim zanemarivanjem dijela problema koji se može riješiti lokalno, brže i učinkovitije, jedan od glavnih problema s kojima se svi suočavamo.
Ali s obzirom na malo posvećenosti koju gradska vlast ima za očuvanje grada, nije vjerojatno da će se susresti s drugačijim stavom prema moru. Baš kao što tretiraju Stradun, kulturnu baštinu i spomenike, tako tretiraju i obalu.
Posebno je alarmantno što se na problemu oborinsko odvodnje vrlo malo radi i što nema sakupljača otpada ili plastičnih filtera.
Kao dokaz za sustavno zanemarivanje imamo milijunske godišnje kazne koje Grad (odnosno mi kao građani) plaćamo zbog Matovog lošeg sustava upravljanja otpadom.
Sramotno.
