Na smanjenje prometa oko Dubrovnika te povećanje sigurnosti, u idućih pet godina, gradski vijećnik Andro Vlahušić vidi samo u ograničavanju prolaska tranzitnih vozila prema Albaniji i Crnoj Gori uvođenjem visoke tranzitne takse.
Njegovo priopećnje prenosimo u cijelosti:
Svjedoci smo zadnjih par mjeseci svakodnevne gužve na prometnicama od Dola do Karasovića koja znatno otežava svakodnevni život grada Dubrovnika te općina Konavle, Župa dubrovačka i Dubrovačko primorje. Najteže posljedice prometnih gužvi su prometne nesreće sa smrtnim ishodom.
Promet cestovnih vozila kroz Dubrovnik nakon pandemije znatno se povećao zbog više razloga: otvoren je Pelješki most, povećan je broj dolazaka turista u Dubrovnik i susjedne općine, Zračna luka Dubrovnika ostvaruje rekorde u broju putnika, liberaliziran je autotaksi prijevoz koji je donio nekoliko tisuća novih vozila koji su na cestama 24 sata, te se znatno povećao tranzit prema Albaniji i Crnoj Gori zbog razvoja turizma, te nedostatka alternativnih pravaca. Posljedice povećanoga prometa su nesnosne gužve koje ometaju svakodnevni život grada i susjednih općina, ugrožavaju živote i najsavjesnijih vozača, te ozbiljno štete turizmu.
Idućih godina promet će se samo povećavati. Otvaraju se novi turistički kapaciteti na jugu Hrvatske, povećava se broj putnika u Zračnoj luci koja planira i novi putnički Terminal zbog očekivanoga broja putnika od četiri milijuna. Broj taksista i ostalih prijevoznika kontinuirano raste. Albanija postaje sve privlačnije turističko odredište zbog povoljnih cijena.
Koja konkretna prometna rješenja postoje za narednih pet i više godina na dubrovačkome području?
Postoji samo jedno, a to je izgradnja dionice autoceste Doli – Osojnik, za koju se provode natječaji za projektiranje i izbor izvođača radova. Kada se izgradi samo autocesta Doli – Osojnik promet oko Dubrovnika i u samome gradu postat će nemoguć. Broj novih vozila udvostručit će se, a prometnice u gradu Dubrovniku, Župi dubrovačkoj i Konavlima ostat će iste.
Rješenje koje su Hrvatske ceste predlagale, Brza cesta Osojnik – Čilipi je odbačena, od građana, struke, te predstavničkih tijela Dubrovnika i Župe dubrovačke. Studija utjecaja na okoliš je povučena čime je ova varijanta definitivno odbačena. Novo, alternativno rješenje nije predloženo, nema ga u prostornim planovima županije, grada Dubrovnika i susjednih općina, što znači da smo desetljećima udaljeni od nove prometnice Aerodrom Čilipi – Dubrovnik. Ministar prometa Oleg Butković jasno kaže: Mi smo osigurali 400 milijuna eura za izgradnju državnih cesta za Dubrovnik i susjedne općine, izradili projekte i projektnu dokumentaciju, koju ste Vi odbili. Sada je na Vama na jugu da se dogovorite što želite, a dok to ne napravite mi ćemo 400 milijuna eura uložiti u druge projekte u Hrvatskoj.
Kada očekivati lokalni dogovor o novoj trasi i jesu li ga sadašnji čelnici županije i grada u stanju napraviti? Albert Einstein kaže: Ne možemo riješiti problem na isti način na koji smo ga stvorili. Ljudi koji su osmislili i punih osam godina podržavali nemoguću, odbačenu trasu sigurno ne mogu smisliti ništa nova, jer i godinu dana nakon odbacivanja trase brze ceste Osojnik – Čilipi nisu otvorili niti jednu raspravu o alternativnim rješenjima. Čekaju da kao Mana s neba, dođe spasonosno rješenje, te deseci kilometara novih cesta, nogostupa, parkirališta.
Što su onda moguća praktična rješenja, ima li makar manjih projekata koje bi smanjili prometnu gužvu, povećali sigurnost i spasili ljudske živote? Koliko je javnosti poznato takvih projekata nema. Hrvatske ceste punih dvanaest godinu nisu u stanju izgraditi četiri kilometra treće trake od Mosta do Iljine Glavice. Nema trećih traka kroz Župu, Dubrovnik i Konavle. Nema kružnih tokova od Čilipa do Dubca. Nema zabrana prometa određenim vozilima tijekom ljetne sezone.
Ako ljudi ne znaju kako smanjiti prometne gužve, možda da pitamo Umjetnu inteligenciju, da vidimo što Internet i Goggle maps kažu koja su rješenja?
Kada se Internet pita kako doći od kraja autoceste kod Vrgorca iz Otrić seoca do prvoga albanskoga grada uz granicu s Crnom Gorom, Skadra, Google maps daje jasan odgovor.
Dragi vozači imate dvije rute, jedna je preko Pelješkoga mosta, grada Dubrovnika, Župe, Konavala i dalje kroz Crnu goru do Skadra. Cestovna udaljenost vam je 293 km i zato će vam trebati 6 sati i 25 minuta vožnje.
Druga ruta vama je preko Počitelja, Trebinja, Nikšića i Podgorice do Skadra čija je udaljenost 293 km, identična kao trasa kroz Dubrovnik. Ovom trasom ćete doći do Skadra za 4 sata i 54 minute. Vozit ćete 1 sat i 31 minuta manje.
Ako nemamo svoja rješenja zašto ne poslušati Internet i Google? Sukladno zakonu o sigurnosti na cestama grad Dubrovnik može ograničiti promet vozilima kroz zaštićenu povijesnu cjelinu, što se u stvarnosti se odnosi i na prometnicu Jadranske magistrale od Mosta Franja Tuđmana do Orsule. Gradsko vijeće Dubrovnika donese odluku o uvođenju Tranzitne takse u visokome novčanome iznosu koja će destimulirati vožnju jadranskom obalom i kroz Dubrovnik, te ih preusmjeriti na trasu koja je brža za sat i pol.
Pozvati i načelnike susjednih općina da podrže odluku te prijedlog uputiti i crnogorskim gradovima na obali koji imaju iste probleme.
Ne zagovaram ovo kao jedino rješenje, nego kao poticaj za akciju u Dubrovniku i susjednim općinama, Zagrebu, Banjoj Luci, Sarajevu, Podgorici, Bruxellesu kako bi se ubrzalo donošenja odluka o prometnicima Čilipi – Dubrovnik, Osojnik – Dubrovnik, Osojnik – Ivanica, te dalje prema Crnoj Gori i Albaniji.
Bez konkretnog Akcijskoga plana, narednih godina svjedočit ćemo potpunom prometnom kolapsu i novim žrtvama na prometnicama oko Dubrovnika, priopćio je gradski vjećnik Andro Vlahušić.