Nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić u priopćenju koje je poslao istaknuo je važnost Dubrovnik Pass-a, kao i podatke koji govore koliku zaradu to donosi u gradski proračun. U nastavku njegovu izjavu prenosimo u cijelosti.
– Dubrovnik je prošle godine ostvario odlične turističke rezultate kako u dolascima tako i noćenjima. U mnogočemu će biti vodeća turistička hrvatska destinacija. Protekle godine Dubrovnik i Hrvatska postavljaju pitanja o isplativosti bavljenja turizmom, najčešće naglašavajući njegove negativne aspekte. Previše turista u gradovima, pretjerana gužva na prometnicama i povijesnoj jezgri, previše privatnoga smještaja, preskupi stambeni kvadrati, zagađenje okoliša. O pozitivnim aspektima turizma, koji je u Dubrovniku jedina ozbiljna gospodarska djelatnost premalo se priča, kako u političkome tako i medijskome prostoru.
Pred 15 godina u dubrovačkome proračunu imali smo minimalne prihode od turizma i od dubrovačke baštine. Grad Dubrovnik upravljao je muzejima, koji iako su radili odlično nisu zarađivali dovoljno za svoje rashode. Prihod od zidina, žičare, korištenja prometnica išao je privatnim udrugama i tvrtkama. Trošak održavanja i obnove baštine, osim zidina, plaćanja kulturnih ustanova plaćali su građani Dubrovnik iz svojih džepova kroz gradske poreze i prireze.
Pred petnaest godina promijenili smo pristup korištenju najvrijednije dubrovačke i hrvatske imovine, povijesne jezgre Dubrovnika, brojnim mjerama. Osmislili smo i uveli u prodaju Dubrovnik Card, postigli smo dogovor s DPDS-om o raspodjeli prihoda od zidina, uveli jedinstvenu muzejsku kartu, uveli koncesiju za žičaru, počeli naplaćivati zagušenje dubrovačkih prometnica agencijama. Turisti su počeli puniti dubrovački proračun, čime su omogućena plaćanja brojnih socijalnih programa i investicija.
Protekle godine srušen je rekord u prihodima od Dubrovnik Pass-a i dubrovačkih zidina. Lani je prodano 453.000 Dubrovnik Pass-a i zarađeno 16,8 milijuna eura. Istovremeno je prihod od prodaje dijela ulaznica za zidine iznosio 7,2 milijuna eura. Ukupni prihod od Dubrovnik Pass-a i zidina iznosio je 24 milijuna eura, te činio najveći pojedinačni prihod proračuna grada Dubrovnika.
Za uvesti Dubrovnik Pass i prihode od zidine, nismo izgradili nijedan novi muzej, nismo obnovili nijednu dionicu gradskih zidina, nismo potrošili milijune eura na novu infrastrukturu. Nismo zaposlili nijednoga novoga djelatnika kroz svih petnaest godina. Zaradu za građane Dubrovnika ostvaruje samo deset ljudi, pet stalno zaposlenih i pet volontera kroz rad Povjerenstva za praćenje razvoja Dubrovnik Pass-a.
Ostvarili smo svojevrsno čudo i jedinstveni rezultat u Hrvatskoj i u Europi. Prihod od postojeće gradske imovine samo na ova dva projekta od nula kuna narastao je prošle godine na dvadeset četiri milijuna eura ili sto osamdeset milijuna kuna.
Dubrovnik Pass je najprodavaniji europski City card, koga kupuje najveći postotak turista koji posjete bilo koju europsku destinaciju.
Budućim gradskim upravama mala skupina ljudi ostavlja ogromni proračunski prihod, a da nikome ništa nije oduzela. Dubrovački muzeji dobivaju sve potrebno sukladno svojim planovima, kao i Zavod za obnovu Dubrovnika. Društvo prijatelja dubrovačke starine na računu ima dovoljno novaca za stabilno poslovanje u idućim godinama.
Živimo u digitalnome vremenu, vremenu u kome se rezervacije i kupovina karata ne obavlja na fizičkim mjestima, nego na internetu. Umjetna inteligencija prožima svaki aspekt ljudske djelatnosti, kome se i razvoj Dubrovnik Pass-a treba prilagoditi. Razdoblje pred nama ovisit će jedino i samo jedino o odlukama koje će se donositi u Dubrovniku, bez ikakva utjecaja s nacionalne ili međunarodne razine – zaključio je Andro Vlahušić.
– Dubrovnik je prošle godine ostvario odlične turističke rezultate kako u dolascima tako i noćenjima. U mnogočemu će biti vodeća turistička hrvatska destinacija. Protekle godine Dubrovnik i Hrvatska postavljaju pitanja o isplativosti bavljenja turizmom, najčešće naglašavajući njegove negativne aspekte. Previše turista u gradovima, pretjerana gužva na prometnicama i povijesnoj jezgri, previše privatnoga smještaja, preskupi stambeni kvadrati, zagađenje okoliša. O pozitivnim aspektima turizma, koji je u Dubrovniku jedina ozbiljna gospodarska djelatnost premalo se priča, kako u političkome tako i medijskome prostoru.
Pred 15 godina u dubrovačkome proračunu imali smo minimalne prihode od turizma i od dubrovačke baštine. Grad Dubrovnik upravljao je muzejima, koji iako su radili odlično nisu zarađivali dovoljno za svoje rashode. Prihod od zidina, žičare, korištenja prometnica išao je privatnim udrugama i tvrtkama. Trošak održavanja i obnove baštine, osim zidina, plaćanja kulturnih ustanova plaćali su građani Dubrovnik iz svojih džepova kroz gradske poreze i prireze.
Pred petnaest godina promijenili smo pristup korištenju najvrijednije dubrovačke i hrvatske imovine, povijesne jezgre Dubrovnika, brojnim mjerama. Osmislili smo i uveli u prodaju Dubrovnik Card, postigli smo dogovor s DPDS-om o raspodjeli prihoda od zidina, uveli jedinstvenu muzejsku kartu, uveli koncesiju za žičaru, počeli naplaćivati zagušenje dubrovačkih prometnica agencijama. Turisti su počeli puniti dubrovački proračun, čime su omogućena plaćanja brojnih socijalnih programa i investicija.
Protekle godine srušen je rekord u prihodima od Dubrovnik Pass-a i dubrovačkih zidina. Lani je prodano 453.000 Dubrovnik Pass-a i zarađeno 16,8 milijuna eura. Istovremeno je prihod od prodaje dijela ulaznica za zidine iznosio 7,2 milijuna eura. Ukupni prihod od Dubrovnik Pass-a i zidina iznosio je 24 milijuna eura, te činio najveći pojedinačni prihod proračuna grada Dubrovnika.
Za uvesti Dubrovnik Pass i prihode od zidine, nismo izgradili nijedan novi muzej, nismo obnovili nijednu dionicu gradskih zidina, nismo potrošili milijune eura na novu infrastrukturu. Nismo zaposlili nijednoga novoga djelatnika kroz svih petnaest godina. Zaradu za građane Dubrovnika ostvaruje samo deset ljudi, pet stalno zaposlenih i pet volontera kroz rad Povjerenstva za praćenje razvoja Dubrovnik Pass-a.
Ostvarili smo svojevrsno čudo i jedinstveni rezultat u Hrvatskoj i u Europi. Prihod od postojeće gradske imovine samo na ova dva projekta od nula kuna narastao je prošle godine na dvadeset četiri milijuna eura ili sto osamdeset milijuna kuna.
Dubrovnik Pass je najprodavaniji europski City card, koga kupuje najveći postotak turista koji posjete bilo koju europsku destinaciju.
Budućim gradskim upravama mala skupina ljudi ostavlja ogromni proračunski prihod, a da nikome ništa nije oduzela. Dubrovački muzeji dobivaju sve potrebno sukladno svojim planovima, kao i Zavod za obnovu Dubrovnika. Društvo prijatelja dubrovačke starine na računu ima dovoljno novaca za stabilno poslovanje u idućim godinama.
Živimo u digitalnome vremenu, vremenu u kome se rezervacije i kupovina karata ne obavlja na fizičkim mjestima, nego na internetu. Umjetna inteligencija prožima svaki aspekt ljudske djelatnosti, kome se i razvoj Dubrovnik Pass-a treba prilagoditi. Razdoblje pred nama ovisit će jedino i samo jedino o odlukama koje će se donositi u Dubrovniku, bez ikakva utjecaja s nacionalne ili međunarodne razine – zaključio je Andro Vlahušić.