ANDRO VLAHUŠIĆ Ključni dubrovački problem je manjak stanovnika, a ne stanova

Ključni dubrovački problem je manjak stanovnika, a ne stanova, smatra gradski vijećnik Andro Vlahušić koji se na tu temu osvrnuo u priopćenju za javnost. Ističe kako se prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Popisa stanovništva za 2021. godinu, koji se odnose na stanovanje mogu pronaći relevantni podaci o stanovanju za grad Dubrovnik, županiju te cijelu Hrvatsku.
-Prema objavljenim podacima, grad Dubrovnik ima 22.794 stana, što je za 2.925 stanova više nego prema popisu iz 2011. godine, kada je grad Dubrovnik imao 19.869 stanova. Istovremeno je broj stanovnika sa 42.615 smanjen za tisuću i pedeset, na 41.562 stanovnika.
U Dubrovniku je bilo prijavljeno 15.192 obitelji, od kojih 94 posto živi u svojim ili obiteljskim stanovima, a oko tisuću obitelji su podstanari. Prema podacima DZS-a u Dubrovniku je 20.151 stan namijenjen stalnome stanovanju, prosječne veličine 78 m2, od čega je prazno 4.959 stanova prosječne veličine 68 metara četvornih po praznome stanu. Grad Dubrovnik prema popisu ima 2.643 stana za povremeno iznajmljivanje, prosječne veličine od 65 metara četvornih. Brojke o praznim stanovima i stanovima za iznajmljivanje treba uzeti s rezervom jer se i broj praznih stanova iznajmljuje na crno ili građani nisu dali točne odgovore. Također treba uzeti u obzir činjenicu da se u stanovima za stalno iznajmljivanje, izdaju pojedinačne sobe namijenjene turistima, koje ovaj popis stanovništva i stanovanja nije obuhvatio – iznosi Vlahušić.
Dodaje kako prema objavljenim podacima stanovi za stalno stanovanje, uključujući i podstanare, čine 66 posto ukupnoga broja stanova i najveći su površinom koja iznosi 78 m2. Prazni stanovi čine 22 posto ukupnoga broja stanova, prosječne veličine 68 m2. Stanova za iznajmljivanje ima najmanje te čine 12 posto od ukupnoga broja stanova, prosječne veličine 65 m2.
-Objavljeni podaci govore o trendu koji dominira u Dubrovniku te cijeloj Hrvatskoj. Stanovnika Hrvatske sve je manje, pada broj obitelji i ukupnih stanovnika, a stanova je sve više. Na razini cijele Hrvatske prazno je 600 tisuća stanova, a imamo 80.000 podstanara. Podaci o demografskom slomu Hrvatske, uključujući i manji pad grada Dubrovnika postaju još jasniji kada se pogleda struktura hrvatskih i dubrovačkih obitelji kroz podatke o broju članova kućanstava.
Od 15.192 kućanstava u gradu Dubrovniku, 4.078 obitelji je jednočlano ili 27 posto te su najbrojnija vrsta obitelji. Više nego svako četvrto kućanstvo je jednočlano. U 3.848 kućanstava živi dvoje članova obitelji sa 7.896 stanovnika te su druga najbrojnija vrsta obitelji te čine 25 posto od ukupnoga broja obitelji. Jednočlana i dvočlana domaćinstva čine 52 posto svih dubrovačkih obitelji te u njima živi 11.974 stanovnika ili 29 posto ukupnoga broja stanovnika. U više od polovice kućanstava Dubrovnika živi samo jedan ili dvoje članova obitelji, što čini jednu trećinu svih stanovnika grada – navodi gradski vijećnik te potom ističe:
-Podaci o stanovništvu i stanovanju ukazuju na tri glavna gradska cilja:
– Povećati broj stanovnika Dubrovnika svim demografskim, poreznim, ekonomskim, kulturnim i socijalnim mjerama.
– Broj podstanara smanjiti za polovicu, s ciljem da nijedna dubrovačka obitelj koja ima prebivalište na području grada Dubrovnika duže od pet godina nije podstanar.
– Usamljenost postaje glavni zdravstveni i socijalni problem , za koje grad Dubrovnik treba poduzeti niz konkretnih, multisektorskih postupaka kako bi se povećala socijalna uključivost.
Grad Dubrovnik, zahvaljujući visokim primanjima koje dobiva od turista kroz direktna plaćanja u proračun kao što su Dubrovnik Pass i ulaznica za zidine, zaradi od kupoprodaje nekretnina i porezima od privatnih iznajmljivača ima visoke proračunske prihode koji trebaju biti usmjereni na demografske negativne trendove, rješavanje statusa podstanara, kvalitetnu skrb o starijim osobama, osobama koje žive sami, te osobama koji zahtijevaju zdravstvenu skrb.
U idućim godinama povećavat će se broj stanova kroz novu izgradnju, brže nego što će rasti broj domicilnoga stanovništva. Broj turista idućih godina kontinuirano će rasti te će za njih trebati sve više privatnoga smještaja, jer su hotelski kapaciteti blizu svoga maksimuma.
Dubrovnik se suočava s brojnom legalnom migracijom stranih radnika, koji imaju privremene ili stalne dozvole za boravak za koje žurno treba napraviti lokalnu strategiju, jer grad Dubrovnik je demografski i kulturološki Otok. Grad su ljudi, a objavljeni podaci najbolji su putokaz za razumne odluke – zaključuje.