Bušenja koja su rađena u zaleđu Omble nisu nepoznanica. Napravljena su puno prije rata. Čitav prostor zaleđa Omble dosta je istraživan tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina za realizaciju projekta hidroelektrane Ombla. Postoji preko 20 istražnih bušotina i na njima su, kako prije, a tako i nakon rata praćene razine podzemnih vodotoka. S naše su strane četiri bušotine na kojim su se obavljale istražne radnje i smještene su u dubini Općine Ravno, u dijelu Zaplanika i oko Uskoplja. Zadnja bušotina koja je napravila problem zamućenja Omble je neposredno iza samog izvorišta, na lokaciji Golubov kamen. Informaciju o zamućenju Omble smo najprije dobili iz Vodovoda, a kasnije i službeno iz Hrvatskih voda i prema njihovoj preporuci smo obustavili sve radove. Bušotinu iznad Golubovog kamena smo prvu zaštitili. To je bilo krajem 2014. godine, kada su zaustavljeni svi radovi i nisu više nastavljeni. Prije nepunih mjesec dana, radili smo u dogovoru s Vodovodom Dubrovnik, zacjevljenje onih bušotina koje su bile najkritičnije, a nisu bile dovoljno zaštićene – započeo je priču načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović koji je na čelu te općine u Hercegovačko-neretvanskoj županiji već peti mandat.
S njime smo razgovarali o Ivanici, Ombli, problemima zamućenja, bušotinama, ali i posljednjem onečišćenju izvorišta amonijakom za koje su iz dubrovačke Gradske uprave i Vodovoda mišljenja kako dolazi s ‘one strane granice’. Sam načelnik Općine Ravno smatra da je takav scenarij nemoguć i da se radi o ‘nečemu puno većem’.
-Moj osobni stav, a mislim da je to i stav struke, je da iz ovih bušotina nema onečišćenja jer su one u kršu gdje može doći tek do ispiranja zemlje, a tad je riječ o vrlo malim količinama zemlje. Međutim, ono što se zadnje dogodilo, mislim da je nešto puno veće. Spominjalo se da je onečišćenje nastalo s farme na području Općine Ravno. Njih kod nas u tom obujmu nema. Postoji nekoliko pojedinačnih farmi, gdje ljudi imaju po par grla stoke, ali ne toliko da se bakterijom ili bilo kakvim sličnim onečišćenjem može ugroziti izvorište. Mislim da uzrok posljednjeg zagađenja treba tražiti u nečemu puno većem, a to struka mora i može procijeniti. Mi smo na zadnjem sastanku u Dubrovniku naveli primjer susjedne općine s platoa Popovog polja gdje postoje neke aktivnosti koje treba ispitati. Ipak nismo sigurni da na toj udaljenosti, a riječ je o desetak i više kilometara zračne udaljenosti, može doći do ugroze izvorišta Omble – rekao je načelnik Šimunović. Dodao je kako taj možebitni problem treba iznijeti tijelima u Bosni i Hercegovini, kao i nadležnom međudržavnom povjerenstvu Republike Hrvatske i BiH.
Sastanak zbog gradnje sustava
Sam Šimunović sudjelovao je krajem rujna u Dubrovniku na sastanku gdje su s gradonačelnikom Matom Frankovićem, predstavnicima Općine Župa dubrovačka i Vodovoda Dubrovnik te generalnog direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića, dogovorene aktivnosti u realizaciji projekata vodoopskrbe i odvodnje na prostoru naselja Ivanica. Riječ je o nastavku aktivnosti koje se odnose na pripremnu fazu točnije pripremu projektne dokumentacije, glavnog projekta i ishođenja potrebnih suglasnosti i dozvola za gradnju sustava u dijelu Republike Hrvatske i dijelu Općine Ravno u Bosni i Hercegovini. Tada su, prema riječima Andrije Šimunovića, preuzeta pojedinačna zaduženja.
-Cilj je osigurati kvalitetan život ljudi na prostoru Ivanice koji sada žive i koji u budućnosti žele živjeti gore. Kvalitetna infrastruktura Ivanice dugoročno je na dobrobiti i prostora Općine Ravno, ali svakako i Republike Hrvatske. Vodoopskrba, a paralelno s tim i projekt odvodnje trajno će zaštititi izvorište Omble i podzemlje na tom prostoru – stava je Šimunović, koji je svjestan da se bez Grada Dubrovnika i Republike Hrvatske taj projekt neće moći ostvariti. Kako ističe, nije samo važna izgradnja, već i stalni monitoring koji bi se provodio nakon što sustav profunkcionira. Sustav vodoopskrbe, pojašnjava, mora biti pod nadležnost institucija koje bi mogle pravovremeno reagirati ukoliko bi došlo do bilo kakvog onečišćenja ili negativnog utjecaja. Ipak, žali što ovu priču nisu riješili ranije i što se čekalo 20 godina jer, smatra ona je u interesu svih, njegove općine i Dubrovnika.
-Ivanica je prostor Općine Ravno koja se proteže u dužini od gotovo 80 kilometara uz državnu granicu, što znači gotovo cjelokupno zaleđe Dubrovačko-neretvanske županije. Urbanizacija na prostoru Ivanice nije počela od trenutka kada je ona postala dijelom općine Ravno već godinama ranije, od kraja 70.-tih godina, i tada je Ivanica pripadala Općini Trebinje – priča naš sugovornik koji se prisjeća kako je sredinom devedesetih Općina Ravno ‘počela ulaziti u posjed’ te se tada krenulo s infrastrukturnom obnovom mjesta.
-Zatekli smo preko 350 izgrađenih stambenih jedinica, koje su tada bile u ruševnom stanju. Općina Ravno se, sukladno mogućnostima, pobrinula za rekonstrukciju tog prostora no zapravo tek danas ozbiljno promišljamo o tom prostoru. Jasno, Općina se ne može sama nositi s tim projektom. Taj prostor se mora kvalitetno infrastrukturno premrežiti kako bi osigurali minimalne uvjete, a dugoročno zaštitili sam prostor Ivanice, koja je u drugoj vodozaštitnoj zoni, ali i nizvodno prostor izvorišta Omble, Dubrovnika i Župe dubrovačke znači svih mjesta koja gravitiraju od Ivanice prema moru – mišljenja je Šimunović. Stava je kako se projekt vodoopskrbe i odvodnje mora što brže realizirati. Kada spominje ‘što bržu’ realizaciju, nas je zanimalo jesu li dosad na sastancima postavljeni vremenski okviri, kad bi projekt uopće trebao ući u fazu izgradnje, ili konkretno kad bi trebao biti dovršen. Nažalost, priznaje Šimunović, dinamika u smislu rokova nije zadana. Za njega je već golemi napredak što postoji razumijevanje i volja s jedne i druge strane da se što prije započne s rješavanjem tog problema. No, i ne samo to. On za Ivanicu ima i viziju u budućnosti.
‘Jeftinije im je živjeti gore’
-Danas na Ivanici živi od 180 do 200 ljudi, a taj je broj u sezoni puno veći. Jedan dio ljudi koji rade u Dubrovniku i okolici tamo nalazi sebi smještaj. Jeftinije im je živjeti gore, pa se u sezoni, od travnja do studenog broj stanovnika utrostruči. Ono što planiramo u budućnosti jest na nekoliko općinskih lokacija napraviti stambene objekte, zgrade ili obiteljske kuće s povoljnom cijenom ‘kvadrata’. Mi nemamo programe poticane stanogradnje. Takvi programi ne postoje, a Općina Ravno nije financijski jaka kako bi mladim obiteljima sama gradila stanove – iznio je podatke načelnik čija je općina u prošloj godini imala proračun od 1,6 milijuna maraka što je nešto više od 6 milijuna kuna. S takvim proračunom, svjestan je da oni sami ne mogu graditi, stoga bi se, smatra njegova zamisao mogla provesti u dogovoru s institucijama Republike Hrvatske koje bi bile zainteresirane za gradnju i stambeno zbrinjavanje svojih djelatnika.
-Nije važno je li riječ o javnim ustanovama, privatnicima ili mladim obiteljima, no vjerujem kako bi bilo zainteresiranih koji bi svojim radnicima gore mogli jeftino izgraditi smještajne kapacitete. Općina Ravno bi pomogla s povoljnim uvjetima dodjele građevinskog zemljišta i dokumentacijom. Svatko tko u Dubrovniku ima siguran posao, ali nije riješio stambeno pitanje ima spremljen kofer i može otići dalje gdje će dobiti bolje uvjete i posao. Ako ste ga vezali stambeno, uz povoljnu cijenu metra četvornog stana, kojeg može kreditno otplaćivati, to je dugoročno rješenje svima. Općina Ravno time dobiva mladu populaciju, a dobiva i Grad Dubrovnik, odnosno županija jer zadržava djelatnike.
Dogodine kreće gradnja crkve na Ivanici
Općina Ravno izdala je u kolovozu potrebne dozvole za gradnju crkve na Ivanici. Župna crkva trebala bi se graditi na zemljištu u vlasništvu Biskupije Trebinjskomrkanske. Projekt je prema riječima načelnika Šimunovića bio i ranije završen, no kako je riječ o velikom i zahtjevnom projektu, a došlo je i do izmjene jednog dijela projekta, cijeli posao oko izdavanja dozvola dovšen je nedavno. Početak radova se može očekivati sljedeće godine.
Dogodine vrtić?
Na Ivanici danas živi više od 50 djece uzrasta od vrtićke do školske dobi. Svi osnovnoškolci i srednjoškolci idu u škole na području Republike Hrvatske. — U nedavnom razgovoru s roditeljima odlučili smo najprije krenuti u projekt otvaranja vrtića u jednom od postojećih objekata. Cilj nam je i mogućnost upisa djece u škole na području Općine Ravno čiji se program, jasno, odvijaju po hrvatskom planu i programu te ne predstavlja nikakvu prepreku za nastavak školovanja u Republici Hrvatskoj. Postoji volja Općine kao i resornog Ministarstva u županiji Hercegovačko-neretvanskoj, pa ćemo iduću školu godinu sagledati mogućnosti i interes za organizaciju školovanja – najavljuje načelnik Šimunović.