Rijetka su istraživanja koja uključuju stanovnike grada, a najmanje, skoro uopće, kod nas se ne istražuje međuodnos razvoja turizma i grada.
Uspostavljanje monitoring istraživanja Dubrovnika, koje se provodi od 2011. godine upravo uključuje sociodemografski međuodnos grada i turizma – navodi naš sugrađanin prof. dr. sc. Antonije Đukić, specijalist za razvoj stanovništva i naselja te modeliranja razvoja s fakulteta Mediteranskih poslovnih studija. Najnovija istraživanja, dodaje, završena su prije nešto više od mjesec dana pod naslovom ‘Problemi, dileme i ocjene kvalitete društvene sredine i turizma grada Dubrovnika’.
– Istražila se percepcija građana Dubrovnika o gradu s jedne strane i percepcija turista o gradu s druge strane. Budući se na području Dubrovnika odvijaju specifični sociodemografski procesi, unutar kategorije građana izdvaja se doseljeno stanovništvo. To je omogućilo paralelno istraživanje međuodnosa unutar grada između autohtonog i doseljenog stanovništva čiji je danas stalni boravak Dubrovnik. Oni su ocijenili razinu zadovoljstva i nezadovoljstva, mimoilaženja i slaganja o gradu i turizmu između ove dvije skupine. Osnovni uvjet anketiranog turista jest da je boravio u privatnom smještaju. Na taj način turist je bio bliži obitelji ili stanovnicima grada i lakše je osluškivao sredinu u kojoj je boravio – navodi profesor Đukić. Inače, istraživanje se temelji na 400 osoba/ispitanika – 200 građana i 200 turista.
– To je omogućilo uspostavljanje informatičke baze podataka s oko 50 000 jedinica. Time je u potpunosti omogućena izrada analize, modeliranje, testiranje i sl. Sa sigurnošću se može raspravljati je li Dubrovnik s ovog gledišta na pravom, djelomičnom ili promašenom putu vizije. Pored postavljenih pitanja, dala se mogućnost ispitanicima da sami odrede percepciju grada i iskažu ocjene. Većina istraživanja urbanog turizma u Dubrovniku, koja se uredno provode, opterećena su opće poznatim problemima i s uglavnom unaprijed poznatim odgovorima. S takvim urednim istraživanjima ne može se biti zadovoljan, a još manje mogu biti osnova za rješavanje problema. Suvremena istraživanja turizma i grada ukazuju da su gradovi ‘osobe’, a ne puke statističke jedinice. I upravo se na osnovi tog gledišta temelji ovo istraživanje. Ova različitost lišena je svake masovne činjenice, ona se temelji na pojedincu, čovjeku koji ima pravo na svoje mišljenje – govori nam Antonije Đukić.
Kao dva odvojena svijeta
Navodi kako su građani Dubrovnika iskazali najveći stupanj osobnog mišljenja i ukazali na 134 vrlo zanimljiva izraza kako oni doživljavaju grad u kojem žive. Na vrhu ljestvice pozitivne percepcije su ambiciozan, otvoren, susretljiv, dok je negativna percepcija izražena izrazima neorganiziran, zatvoren i lažan. Pored toga, premda predmet ovog istraživanja nije marketing, i građani i turisti smatraju da stanovnici nisu dovoljno prepoznati kao vrijednost.
– Jedan problem iskazuju i građani i turisti, a odnosi se na stalno stanovanje u Dubrovniku. Tako je svaki četvrti građanin Dubrovnika ocijenio da je grad pogodan za stanovanje. S druge strane, turisti drugačije gledaju na ovaj problem te svaki deseti među njima smatra da je Dubrovnik pogodan za stanovanje. Dubrovnik je od imigracijskog prešao u fazu emigracijskog grada bez dovoljno prepoznatljive vizije kako dalje – navodi profesor Đukić. Dodaje kako je u posljednju skupinu pitanja, koja se tiču percepcija osobnosti, postavljeno 35 izraza, poput jedinstven, šarmantan, originalan, siguran, obiteljski orjentiran, zapadnjački (te sve što s ovim epitetom ide)… Ovu skupinu pitanja turisti su ocijenili ukupnom ocjenom 3,5, a građani Dubrovnika 3,0. Koliko god je ova razlika evidentna između građana i turista, ne može se biti zadovoljan ovom ocjenom, smatra Đukić, ali kad se sagleda prioritet pojedinih kategorija poredano prema redu veličina, jasno se mogu vidjeti razlike. Prioriteti reda veličina su toliko različiti kao dva odvojena svijeta. Na primjer, turisti su na desetom mjestu ocijenili da je grad siguran, dok su građani ovu kategoriju stavili na prvom mjestu. Ovdje je nastala velika razlika u ocjeni prioriteta.
– Spoznaje o uspostavljenim odnosima između građana Dubrovnika i između turista i građana bitno mijenjaju suštinu društvene sredine. Došlo je do odvajanja jasno suprotstavljenih stavova na svim razinama. Danas se gradovi brzo mijenjaju, natječu između sebe, jedan drugom oduzimaju funkcije ili surađuju međusobno, a mi se zatvaramo – kako ističu istraživači europske integracije. Istraživači urbanih sustava ukazuju da Europa nije zajednica država, već zajednica gradova. Ako mali gradovi, kao Dubrovnik, razmišljaju kao veliki gradovi, oni mogu dobiti globalni prozor. Za ovakva istraživanja postoji veliki interes izvan Dubrovnika. To su suvremena istraživanja koja mogu bitno unaprijediti rješavanje problema društvene sredine bilo malih ili velikih gradova Europe – zaključuje Đukić.