Reakcije na pontifikat Jorgea Marija Bergoglija, pape Franje, još se nisu ni stišale, a već je izbora njegova nasljednika izazvao nove podjele, osobito iz hrvatske perspektive. Konzervativni krugovi u Hrvatskoj godinama su kritizirali papu Franju, ponajviše zbog njegove odluke da ne kanonizira Alojzija Stepinca, već da proces proglasa svetim odgodi, uvažavajući i stavove Srpske pravoslavne crkve. Ta je Crkva Stepincu, zagrebačkom nadbiskupu u doba Drugog svjetskog rata, zamjerala bliskost s ustaškim režimom. Tako Stepinac i dalje ostaje tek blaženik.
Izbor novog pape, Lava XIV., dodatno je uzburkao duhove. Ipak, prevladava mišljenje da ovaj izbor označava kontinuitet s crkvenom politikom Franje, iako ostaje neizvjesno kako će se to odraziti na tzv. “hrvatsko pitanje”. Novi papa, čikaški kardinal Robert Francis Prevost, koji je uzeo ime Lav XIV. inspiriran pontifikatom Lava XIII., naglasak stavlja na socijalnu pravdu, prava radnika i migranata. Upravo je Lav XIII. krajem 19. stoljeća usmjerio Katoličku crkvu prema tim temama, što sada, prema pisanju Deutsche Wellea, nastoji oživjeti i njegov nasljednik.
‘Prepoznao je svesvjetski značaj industrijske revolucije’, napominje za DW austrijsko-hrvatska teologinja Anna Marie Grünfelder o Prevostovu uzoru, kazujući da je takva politika u ono doba predstavljala i značajno kontriranje nauku Karla Marxa, usmjerenom na revolucionarno nezadovoljstvo i klasnu borbu. Danas nema te vrste ideološke konkurencije kapitalizmu u čiju bi obranu stao i Vatikan, a preokupacije Lava XIV. mogle bi se kretati po linijama zadanim, primjerice, onom već glasovitom njegovom reakcijom na ‘hijerarhiju ljubavi’ u kršćanstvu prema afinitetima američkog potpredsjednika JD Vancea.
Prema njezinu uvjerenju, ta je tema nekima zacijelo važna radi prestiža, ali za bît i život mjesnih crkava, takvi događaji su tek, kaže, lokalni folklor.
– Današnja Crkva u Republici Hrvatskoj nije i ne može biti Stepinčeva crkva, jer su uvjeti njezinog života neusporedivo drugačiji. Ona se trudi živjeti za potrebe ovog katoličkog stada, a Crkva ovdje ipak živi u slobodi, nije mučenička, i može biti zadovoljna odazivom vjernika na njezinu poruku. Bolje da se ostavimo te nesretne kanonizacije – vjerojatno se neće postići sporazum, i to s jakim razlogom. Stepinac nije bio prijatelj pravoslavaca – zaključila je Grünfelder.
Slično je na odabir imena novog pape reagirao i politički analitičar Davor Gjenero, koji ističe encikliku Rerum Novarum, plod politike Lava XIII. Njom je tad branjen kapitalistički prioritet slobode privatnog vlasništva i poduzetništva, ali su zauzvrat neki ustupci posvećeni i socijalnim te ekonomskim pravima.
– Utoliko je Lav XIII. bio začetnik socijalnog nauka Katoličke crkve i tvorac koncepta socijalne tržišne privrede. S obzirom na današnje okolnosti u takvom kontekstu, zato sam optimist po pitanju izbora Prevosta za novog papu. A vidim u tom naslijeđu još neke svijetle točke. Osim što je potaknuo razvoj demokršćanstva, Lav XIII. je omogućio kasniju suradnju demokršćana i liberala. No što se tiče posebno nas ovdje, vrlo je značajno to da je bio u velikom prijateljstvu s našim slavnim biskupom i političarom Josipom Jurjem Strossmayerom. Nadalje, začeo je proces stvaranja redovne crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini. No to je svakako bio i određeni uvod u sukob između te hijerarhije i hercegovačkih franjevaca koji u naše doba vodi sve do fenomena Međugorje. Sve bi to, makar indirektno, moglo doći u vezu i s pontifikatom Lava XIV. – drži ovaj analitičar.
Davor Gjenero stoga je stava da hrvatsko društvo općenito može biti zadovoljno izborom Prevosta za novog papu.
– Kad je riječ o nacionalistima, oni baš i ne. Lav XIV. će nastaviti Franjine politike, na svoj način – Franjo je bio tu da služi, a Lav da brani, kako mu također sugerira ime. Odmak od europocentrizma, koji su mnogi uočili, pak, može uz njega donijeti i globalnu afirmaciju nekih potisnutih europskih vrijednosti koje su ovom prigodom prve eksponirane – smatra Gjenero. Posrijedi je dakle upravo navedena socijalna osjetljivost, a svakako nećemo čekati dugo da se uvjerimo u možebitan takav ishod.