Hrvatska je točno u ponoć uvela euro i ušla u Schengen, čime se zaokružuje postupak integriranja u politički prostor Europe. S obzirom na sveobuhvatnost organizacija i multilateralnih dogovora preko kojih države Europe surađuju, Hrvatska ulazi u društvo potpuno integriranih država Europe, prenosi Index.
Time se ne mogu pohvaliti ni sve članice EU, a kamoli većina država na kontinentu. Ekskluzivni klub država koje su potpuno integrirane u sve glavne oblike međusobne suradnje država europskog kontinenta Hrvatska dijeli s Njemačkom, Francuskom, Španjolskom, Italijom, Portugalom, Grčkom, Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom, Estonijom, Litvom, Latvijom, Slovačkom i Slovenijom. Samo te države su članice svih glavnih organizacija i međudržavnih sporazuma kojima je isprepleten prostor Europe.
Ulazak u eurozonu i Schengen donosi goleme i važne promjene.
Ministarstvo financija objavilo je najvažnije informacije o procesu zamjene kune eurom pa tako navodi kako se očekuje da će do 15. siječnja svih 4000 bankomata biti prilagođeno i operativno, da obveza dvojnog iskazivanja cijena traje do kraja 2023. te da će se u roku od 60 dana od uvođenja eura bez naknade moći zatvoriti jedan ili više računa u banci.
S prvim danom nove godine Hrvatska je postala 20. članica europodručja, a euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Ministarstvo financija stoga podsjeća da se na mrežnoj stranici Vlade RH i Hrvatske narodne banke www.euro.hr nalaze najvažnije informacije o uvođenju eura i sve o procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a fiksni tečaj konverzije određen je na razini 1 euro = 7.53450 kuna. Iz Ministarstva podsjećaju da je u svrhu pomoći građanima da lako preračunaju kune u eure i obratno izrađena mobilna aplikacija EuroHR s kalkulatorom za konverziju.
U ponoć je započelo razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. siječnja 2023. u 24 sata. Tijekom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Primatelj plaćanja bit će dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura, navode iz Ministarstva.
Ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. To bi se, primjerice, odnosilo na trgovine u ruralnim i slabije naseljenim mjestima, čiji je pristup bankama ograničen te na druge primatelje plaćanja koji će tijekom razdoblja dvojnog optjecaja ostatak moći vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura ili samo gotovom novcu kune, ako nije moguće ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, pojašnjavaju iz Ministarstva.
U razdoblju dvojnog optjecaja u plaćanju se prima najviše 50 kovanica, a bankomati isplaćuju samo eure. Samoposlužni automati te automati za igre na sreću i zabavne igre 15 dana primaju i eure i kune
Napominju i da je tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan u jednoj transakciji prihvatiti do najviše 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini, odnosno na obvezu da pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000 eura i većoj te da se naplata i plaćanje u gotovini mora provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.
Iz Ministarstva navode i određene iznimke u Zakonu o uvođenju eura, pa tako tijekom razdoblja dvojnog optjecaja automati za igre na sreću, automati za zabavne igre te samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura.
S druge strane, napominju, bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate od 1. siječnja 2023. isplaćuju isključivo gotov novac eura.
Podsjećaju i da se do kraja prosinca 2022. godine dio bankomata postupno i privremeno gasio kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja 2023. Prema planu prilagodbe, od početka 2023. će 2700 bankomata isplaćivati gotovinu u eurima, a očekuje se da će svih 4000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja 2023.
Karta aktivnih bankomata dostupna je na internetskim stranicama Hrvatske udruge banaka na sljedećoj poveznici: https://bankomati.hub.hr/
S obzirom na to da je u razdoblju prilagodbe građanima dostupan manji broj bankomata njihovih banaka u odnosu na redovno poslovanje, od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. građanima se ne naplaćuje naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj, navode iz Ministarstva.
Iz Ministarstva ističu i da će zamjena kuna u eure biti moguća tijekom cijele 2023. u bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte, a od 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci.
Banke, Fina i Hrvatska pošta će svim potrošačima, bez naknade, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, i to do najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji, tijekom cijele 2023.
Potrošač može u jednoj transakciji zamijeniti i više od 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna, ali mu banka, Fina ili Pošta za to može naplatiti naknadu.
Također, podsjećaju iz Ministarstva, tijekom 2023. banke će na zahtjev svojih klijenata koji kod njih imaju otvoren račun bez naknade provoditi uslugu zamjene gotovog novca kune u euro uz istovremenu uslugu pologa na račun u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
Od 1. siječnja 2024. gotov novac kune moći će se zamijeniti za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice do kraja 2025. godine, tj. do isteka tri godine od dana uvođenja eura.
Dvojno iskazivanje, tj. istovremeno iskazivanje cijena u kuni i euru je obveza koja je u Hrvatskoj započela 5. rujna 2022. i ta će obveza trajati sve do kraja 2023. godine. To je ključni mehanizam zaštite potrošača u procesu zamjene hrvatske kune eurom, ističu iz Ministarstva.
Dodaju da je radi informiranja potrošača od početka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja, tj. od 5. rujna 2022., do dana uvođenja eura, tj. do 1. siječnja 2023., cijena koja se naplaćivala u kunama morala biti preračunata i istaknuta i u euru.
Nadalje, od dana uvođenja eura, tj. od 1. siječnja 2023., pa do završetka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja, tj. do 31. prosinca 2023., cijena koja se naplaćuje u eurima mora biti ispravno preračunata i istaknuta i u kuni.
Iznosi na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama preračunat će se automatski iz kune u euro, bez naknade, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje te bez izmjene jedinstvenog broja računa.
Građani i poslovni subjekti moći će u roku od 60 dana od dana uvođenja eura, bez naknade, zatvoriti jedan ili više računa u banci i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po izboru u istoj banci.
Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Prema načelu neprekidnosti pravnih instrumenata, postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti koji sadrže pozivanje na kunu će i dalje vrijediti, ističu iz Ministarstva.
Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima smatrat će se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Također, iznosi navedeni u pravnim instrumentima u euru koji se do dana uvođenja eura preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke smatrat će se iznosima u euru.
To se odnosi i na ugovore o kreditu sklopljene u kunama te ugovore o kreditu sklopljene s valutnom klauzulom u euru, napominju iz Ministarstva.
U ugovoru o kreditu u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa nakon dana uvođenja eura kamatna stopa ostaje nepromijenjena. S druge strane, kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, kamatna stopa ostaje promjenjiva i na takve se ugovore o kreditu primjenjuje odgovarajući eurski parametar kako je definirano Zakonom o uvođenju eura.
Također, kako navode, Zakon o uvođenju eura propisuje da se u slučaju prilagodbe promjenjivog parametra kamatna stopa koju plaća građanin ne smije povećati. To u praksi znači da je, u slučaju da novi promjenjivi parametar bude viši od parametra koji se primjenjivao prije dana uvođenja eura, banka dužna smanjiti svoju fiksnu maržu kako bi kamatna stopa koju plaća dužnik ostala nepromijenjena.