Obljetnički, 50. broj časopisa Dubrovački horizonti predstavljen je u četvrtak navečer u dvorcu Bunić Kaboga. Na predstavljanju su sudjelovali Ivo Felner, potomak plemićke obitelji Kaboga, povijesničar prof. dr. sc. Ivo Banac, te glavna I odgovorna urednica Dubrovačkih horizonata već više od dva desetljeća, dr. kroatistike Katja Bakija.
Akademska glumica Nika Burđelez i profesor saksofona Željko Barač oplemenili su program predstavljanja 50. broja Dubrovačkih horizonata.
Na samom početku okupljenima, velikom broju Dubrovčana i gostiju, obratio se Ivo Felner, koji je istaknuo kako bi se ovako vrijedni događaji trebali često događati u Bunić Kabogi, te ukratko ispričao povijest obnove ovog dvorca, te veselje i zadovoljstvo obnove i konačnog ‘produkta’, te najavaio i želju za brojnim drugim događajima koji bi se mogli događati u ljetnikovcu.
– Ovo što se večeras događa, ova lijepa promocija, ilustrira osnovnu ideju koja stoji iza donacije, centar susreta kulture, socijalnih stvari uopće i slično – dodao je Felner.
– Kolegica Katja Bakija svratila mi je pažnju na ovaj naš izuzetno dubrovački časopis. Zašto dubrovački? Jer u lijepom broju listova i časopisa koji izlaze u Dubrovniku danas, ovaj časopis odiše nostalgijom za nekim dalekim i jednostavnijim Dubrovnikom, možda upravo zato što je tehnički zagrebački časopis, sa zagrebačkom adresom i izdavačem. Nostalgija Dubrovačkih horizonata u gotovo svakom članku, ne samo ovom okruglom 50. broju, prizivlje sve ono što je izgubljeno u našem malom svijetu – kazao je za početak prof. dr. sc. Ivo Banac, spomenuo autore, te među ostalim dodao:
– Utopija ‘starog Dubrovnika’ prisutna je na stranicama Dubrovačkih horizonata. Štoviše, zacijelo u kontrastu s našim turističkim vremenima, u potrazi za nestalim osjećajem zajednice, suradnici Dubrovačkih horizonata slave sve što je bio dio tog našeg malog svijeta, prije tehnologije (…)- kazao je Banac, i istaknuo još:
– I dok ovdje sjedimo, u ovom malom obnovljenom kozmosu ljetnikovca Bunić Kaboga, barem u ovom kratkotrajnom sutonskom trenutku možemo imati ugođaj jedne prohujale rijeke, koliko je to moguće izvan vremena ovih mira, koje uništava našu ljudskost. Što nam je činiti? Borba za kulturnog čovjeka pretpostavlja u prvom redu rad. Dobro se podsjetiti prošlosti i učiti iz povijesnih primjera, ali i djelovati, u primjeru Felnera i Bunić Kaboge. Ne smiju se dopustiti vandalizmi koji nas danomice okruživaju, pretvaranje Revelina u bludilište, uništavanje starih vlasteoskih vrtova u Gružu, žičarenje i žicanje svega i svačega. Privrženost staromu koje isijava iz Dubrovačkih horizonata može poslužiti kao još jedno mjesto koncentracije u povratku Dubrovniku kao zajednici kultiviranih i slobodnih ljudi – zaključio je Banac.
– Horizonti su izlazili godinama i kroz moju raspršenost, pojavljivali su se uvijek s dubrovačkim temama ili autorima, međutim nikad inije bilo prigode niti vremena za predstavljanje. Zato je ovaj susret i druženje mala proslava, rođendan – kazala je urednica Bakija te se zahvalila svima koji su na neki način sudjelovali u radu Dubrovačkih horizonata, svima onima koji su svo ovo vrijeme bili podrška na koju su se mogli osloniti, te dodala i to kako će Dubrovački horizonti nastaviti biti kronika grada, zanimljivo štivo koje će doprinositi bogatoj literaturi i historiografiji o Dubrovniku.
Časopis Društva Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu DUBROVAČKI HORIZONTI već dugi niz godina sustavno propituje, bilježi i čuva od zaborava dubrovački život u svom njegovom bogatstvu i raznolikosti. Od početaka izlaženja u Zagrebu časopis je predstavljao svojevrsni most između Dubrovčana u Dubrovniku i onih koji ne žive u njemu, ali svoj Grad nisu zaboravili i stalni je predmet njihovih stručnih, umjetničkih i znanstvenih promišljanja.
U pedesetom broju pisani trag ostavili su autori Irvin Lukežić, Ivana Arsić, Ivan Viđen, Ana Bakija Konsuo, Vedran Benić, Tonko Lonza, Nikolina Vicelić, Marin Ivanović, Jelena Grazio, Irja Jerković, Lukša Jakobušić, Karla Labaš, Josip Moser, Jelka Tepšic, Boris Njavro, Katja Bakija, Lidija Crnčević, Pavo Jančić, Vinko Rožić, Hrvoje Matić, Pero Kulaš, Nikša Violić.