Zakon o tajnosti podataka odnosi se na državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima. Podaci kojima oni raspolažu mogu biti manje ili više tajni, odnosno manje ili više zaštićeni. Zakon je tajnost stupnjevao na; ograničeno, povjerljivo, tajno i vrlo tajno

Je li objavljivanje registra branitelja dobro ili loše, pozitivno ili negativno... za same branitelje, sve nas ostale Hrvate, braniteljske udruge, branitelje ponaosob, Vladu... o tome se polemizira od trenutka kad je objavljen i ja u tu stranu priče neću ulaziti. Ja ću se ovdje zadržati samo i isključivo na onoj pravnoj strani koja je svima, kako onima koji su se izjasnili 'protiv', tako i onima koji su se izjasnili 'za', posve jasna. Učinjena objava registra branitelja je nezakonita!

Pokrenuta je kriminalistička istraga u kojoj policija treba utvrditi tko je objavio podatke koji su nosili oznaku tajnosti i tako počinio kazneno djelo odavanja službene tajne, za koje Kazneni zakon predviđa do tri godine zatvora, a ukoliko postoje otegotne okolnosti čak do deset.

Odavanje službene tajne

Ovo Kazneno djelo počinio je onaj za koga se na sudu utvrdi da je neovlašteno drugome priopćio, predao ili na drugi način učinio pristupačnim podatke koji su službena tajna ili je pribavio takve podatke s ciljem da ih preda nepozvanoj osobi. Taj će biti kažnjen zatvorom i to od tri mjeseca do tri godine ovisno, jasno, o okolnostima slučaja. No, kazna može biti i veća i to ako je djelo počinjeno iz koristoljublja ili ako je riječ o osobito povjerljivim podacima ili ako je djelo počinjeno da bi se podaci objavili ili uporabili u stranoj državi.

Počinitelj će se u navedenim slučajevima kazniti kaznom zatvora od jedne do čak deset godina. Kazna može biti i blaža i to ako je službena tajna nehajno odana. Za takve je slučajeve propisano kao mogućnost, uz zatvorsku kaznu od najviše jedne godine, izricanje novčane kazna.

Povjerljivo, tajno, vrlo tajno...

Zakon o tajnosti podataka odnosi se na državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima. Podaci kojima oni raspolažu mogu biti manje ili više tajni, odnosno manje ili više zaštićeni. Zakon je tajnost stupnjevao na; ograničeno, povjerljivo, tajno i vrlo tajno. Kriterij za razvrstavanje je šteta koju bi neovlašteno otkrivanje tajnih podataka moglo nanijeti nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima RH, kao npr. državnoj neovisnosti, cjelovitosti i sigurnosti ili pak sigurnosti građana.

Vrlo tajni podatci su oni čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu. Tajni su oni čijim bi otkrivanjem teška šteta. Oznakom 'Povjerljivo' štite se oni podaci čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo (samo) štetu. Stupnjem tajnosti Ograničeno' klasificiraju se podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova zaštite.  

Pravilnicima se, naravno, sukladno ovom zakonu koji daje samo smjernice za klasifikaciju i zaštitu podataka, državna tijela koja provode postupak klasificikacije podataka iz svog djelokruga pobliže razrađuju kriteriji za određivanje stupnjeva tajnosti.

Pristup tajnim podacima

Pristup tajnim podacima imaju osobe kojima je to nužno za obavljanje poslova iz njihovog djelokruga te koje imaju izdan certifikat, odnosno Uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri. Državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima  podnose zahtjeve za izdavanje tog certifikata svojim zaposlenicima Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Zaposlenici koji dobiju certifikat dužni su, prije pristupanja tajnim podacima, potpisati izjavu Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost kojom potvrđuju da su upoznati sa zakonskim odredbama, te se obvezuju raspolagati tajnim podacima sukladno tim odredbama. Oni, kao i svi ostali koji stupe u kontakt s tajnim podacima, dužni su čuvati njihovu tajnost za vrijeme i nakon prestanka obavljanja dužnosti ili službe, sve dok je podatak utvrđen jednim od stupnjeva tajnosti ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobode obveze čuvanja tajnosti.

Nadzor

Državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima, vode evidenciju o izvršenim uvidima i postupanju s tajnim podacima, a nad njima nadzor vrši Vijeće za nacionalnu sigurnost. U provođenju nadzora predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost ovlašten je: utvrditi činjenično stanje, dati upute u svrhu otklanjanja utvrđenih nedostataka i nepravilnosti koje su nadzirana tijela dužna u određenom roku ukloniti, pokrenuti postupak utvrđivanja odgovornosti vlasnika podatka, te poduzeti druge potrebne mjere i radnje. U Vijeću za nacionalnu sigurnost ustrojavaju se registri izdanih certifikata i rješenja o odbijanju izdavanja certifikata.

Priču o tajnim podatcima sam započela objavom registra branitelja, što mi je i poslužilo kao povod da se posvetim ovoj temi, pa ću s njom i završiti.

Registar je iz Ministarstva unutarnjih poslova, očito, 'procurio'. Kriminalci ili pak heroji iz vlade, ureda predsjednika ili pak nekog paraobavještajnog sustava... koji su svjesno pogazili zakon za 'viši cilj', ovisno kako gledate na cijelu stvar, kazneno će odgovarati. Oni će iza rešetaka, naravno pod pretpostavkom da policija uspješno obavi svoj posao.

Neustavnost objave registra branitelja?!

Ustav RH u poglavlju koji nosi naziv ‘Osobne i političke slobode i prava' svakom jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. Ustav također zabranjuje uporabu osobnih podataka suprotnu utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja.