Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti - kaže Ustav

Uz prijedlog za izvlaštenje mora se podnijeti, između ostaloga, dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva određene nekretnine (pismena ponuda, javni oglas i sl.)

Tamo gdje je država odredila da će proći autocesta, ista će i proći. I nijedan privatni vlasnik zemlje na toj ruti neće je zaustaviti. Jer, u sukobu javnog i privatnog interesa pravo je uvijek na strani javnog. To što ovaj odbija prodati zemljište, državu neće spriječiti da ga uzme i to joj omogućava institut izvlaštenja odnosno, kako se još naziva, eksproprijacije. Vlasniku će zemlja biti isplaćena, tako da bi slobodnim rječnikom izvlaštenje mogli nazvati i prisilnom prodajom, koju spominje najprije Ustav, potom i Zakon o vlasništvu, da bi je na koncu detaljno regulirao Zakon o izvlaštenju.

Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti - kaže Ustav. Isto, samo malo drugačije formulirano, govori i Zakon o vlasništvu u kojem stoji kako se pravo vlasništva može protiv vlasnikove volje oduzeti, ali samo pod pretpostavkama i na način određen zakonom. I tu dolazimo do već spomenutog Zakona o izvlaštenju, odnosno pretpostavki i načina izvlaštenja koje on propisuje.

Nekretnina se može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, kada je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske i kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način. Nekretnina se može izvlastiti radi izvođenja radova ili izgradnje objekata gospodarske infrastrukture (prometna, telekomunikacijska, vodoprivredna, energetska), zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, industrijskih, energetskih, prometnih i telekomunikacijskih objekata, objekata za potrebe hrvatskog pravosuđa, vojske i policije te istraživanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga.

Potpuno i nepotpuno

Izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlaštenja. To je tzv. potpuno izvlaštenje kojim prestaju pored prava vlasništva prijašnjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini. Potpuno izvlaštenje zemljišta obuhvaća i zgradu i druge građevinske objekte koji se na njemu nalaze.

Nepotpunim izvlaštenjem ograničava se pravo vlasništva na nekretnini (služnost i zakup).

Nepotpunim izvlaštenjem može se ustanoviti služnost na zemljištu ili zgradi. Zakup se može ustanoviti samo u slučaju kad se zemljište s obzirom na svrhu za koju se zakup predlaže, ima koristiti samo ograničeno vrijeme, a najviše do 5 godina u svrhu istraživanja rudnog i drugog blaga, korištenja kamenoloma, vađenja gline, pijeska i šljunka i sl. Ako se uslijed korištenja zemljišta na temelju zakupa uništi kultura zemljišta tako da se ono ne može koristiti na dosadašnji način vlasnik može zahtijevati da se izvrši potpuno izvlaštenje. Taj zahtjev može postaviti u roku od mjesec dana po prestanku zakupa.

Susjedno zemljište koje je potrebito za smještaj radnika, materijala, strojeva i drugog radi izgradnje objekata ili izvođenja radova od interesa za Republiku može se privremeno uzeti u posjed. Privremeno uzimanje u posjed ukinut će se čim prestane potreba zbog koje je određeno, odnosno do završetka radova na glavnom objektu.

Utvrđivanje državnog interesa

Odluku da je izgradnja objekta ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlaštenja, po prethodno pribavljenom mišljenju županijske skupštine na čijem se području namjerava graditi ili izvoditi radove, u skladu s detaljnim planom uređenja, odnosno pravomoćnom lokacijskom dozvolom. Odluka o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske objavljuje se u "Narodnim novinama".

Postupak

Prijedlog za izvlaštenje može podnijeti korisnik izvlaštenja tek pošto je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekta ili za izvođenje radova. Prije podnošenja prijedloga za izvlaštenje korisnik izvlaštenja dužan je, putem nadležnog tijela, osigurati dokaze o stanju i vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje (nalaz i mišljenje vještaka i dr.).

Uz prijedlog za izvlaštenje mora se podnijeti, između ostaloga, dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva određene nekretnine (pismena ponuda, javni oglas i sl.).

Na osnovi prijedloga za izvlaštenje izvršit će se po službenoj dužnosti zabilježba postupka izvlaštenja u zemljišnim ili drugim javnim knjigama.

O izvlaštenju u prvom stupnju odlučuje ured državne uprave nadležan za imovinskopravne poslove u županiji, a u drugom stupnju odlučuje ministarstvo pravosuđa.

Rješenje o prijedlogu za izvlaštenje donosi nadležno tijelo na čijem se području nalazi nekretnina za koju se predlaže izvlaštenje. Prije donošenja rješenja o izvlaštenju, nadležno tijelo saslušat će vlasnika nekretnine.

Ako je u postupku vlasništvo utvrđeno kao neprijeporno i ako se vlasnik nekretnine ne protivi izvlaštenju, nadležno tijelo mora istovremeno održati i raspravu za sporazumno određivanje naknade za nekretninu koja je predmetom izvlaštenja.

Troškove postupka izvlaštenja snosi korisnik izvlaštenja, izuzev troškova postupka nastalih povodom žalbe vlasnika nekretnine koja nije uvažena.

Naknada

Naknada za izvlaštenu nekretninu određuje se, u pravilu, davanjem na ime naknade druge odgovarajuće nekretnine koja odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u istoj općini ili gradu kojom se vlasniku nekretnine koja se izvlašćuje omogućavaju isti uvjeti korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu.

Ako vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje, ne prihvati na ime naknade drugu odgovarajuću nekretninu ili ako korisnik izvlaštenja ne može osigurati takvu nekretninu, naknada se određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje.