Ding - dong , svaki mjesec zvoni na vratima, a glas viče :“Televizija“. Kako nekada tako i sada. Od kućnoga zvonca do trajnoga naloga hrvatska TV pretplata najskuplja je u Europi. TV pristojbu za HRT koji plaćaju građani opterećeni povećanim PDV-om i kriznim porezom i do četiri je puta viša nego u europskim državama i iznosi 1,5 posto BDP - a po glavi stanovnika.

Uz prostor za medijsko oglašavanje, to je najveća pritužba na novi Zakon o HRT-u, odnosi Večernji list. Novi Zakon o HRT-u, koji uskoro ulazi u saborsku proceduru, i ubrzana digitalizacija mogli bi komercijalne televizije i tiskane medije dovesti do najveće krize kojom će se ugroziti željeni održiv pluralizam medija, upozoravaju poznavatelji hrvatske medijske scene. Najveće pritužbe odnose se na prostor za propagandne poruke i pretplatu.

Točnije, Hrvatska televizija je po pitanju prostora za medijsko oglašavanje rekorder u odnosu prema europskim državama, kao i visini pristojbe kojom prednjači u europskoj konkurenciji. Dok je zapadnoeuropski prosjek u oglašivačkom udjelu televizija od 30 do 40 posto, u Hrvatskoj se penje čak na 70 posto, a 30 posto se odnosi na HRT.

Kad je, pak, u pitanju TV pristojba HRT-ova je i do četiri puta viša nego u europskim državama i iznosi 1,5 posto BDP - a po glavi stanovnika. Iz Udruge komercijalnih televizija upozoravaju kako veličina javnog nakladnika vodi k nepravednu tržišnom natjecanju, te da je HRT - ov proračun, s pristojbom i oglašavanjem, i do pet puta veći nego kod komercijalnih konkurenata.

"Javna televizija uništava cijene oglašavanja. HTV je u 2009. od bruto vrijednosti od 1,367 milijardi kuna uspio zadržati samo 200 milijuna kuna neto, dakle otprilike 1,167 milijardi kuna izgubljeno je", upozoravaju iz Udruge.

Digitalizacijom će HRT dobiti još dva kanala i ako im se novim Zakonom ne smanji prostor za oglašavanje, medijskom tržištu u Hrvatskoj prijeti slom. Dodajmo sve to za „bogati“ program kada hrvatski tv pretplatnici vježbaju inteligenciju učeći napamet veliki dio dijaloga iz silnih repriza filmova kojima obiluje tv program.

“Pa tako ministar Šuker, a da to uopće nije znao (niti, vjerojatno želi) na svoja leđa preuzeo i brigu o medijskoj sceni u Hrvatskoj", kazao je potpredsjednik Udruge novinskih izdavača Marjan Jurleka. Jurleka za Večernjak ujedno upozoravajući da je, ako sve dovedemo do apsurda, moguć scenarij po kojem ćemo u EU ući sa sjevernokorejskim medijskim modelom u kojem postoje samo državni mediji.

mb