Za nama je Valentinovo, Dan zaljubljenih kojeg su neki od vas možda proveli i u najromantičnijem gradu na svijetu - Parizu. Svatko pojedini grad doživi na svoj način i otkrije neke još neispričane priče, a svoju nam je, o jednom posebnom dijelu Pariza u kojem je boravila krajem prošle godine, ispričala naša sugrađanka Adriana Kremenjaš - Daničić.

Nema sumnje, Pariz je grad kojega bi zaljubljeni željeli posjetiti barem jednom u životu. Ipak, tko češće putuje, zna da se veći gradovi 'zauprave' upoznaju tek višekratnim posjetama, nakon što se obiđu razvikane turističke atrakcije. Ovo pravilo posebno vrijedi za Pariz, grad koji se razvijao u obliku puževe kućice: njegov prvi arondisman, odnosno općinski okrug, obuhvaća četvrt oko Louvrea i dio otočića na kojemu se nalazi katedrala Notre-Dame, a posljednji, dvadeseti, poznat po groblju Père Lachaise, na istočnome je rubu grada. Onima, koje zanima kako izgleda život u jednoj od povijesnih četvrti, idealno polazište za otkrivanje ovoga prekrasnoga grada predstavlja Deveti okrug na desnoj obali rijeke Seine.

Od zračne luke u Roissyju, gdje slijeću zrakoplovi iz Hrvatske, do Devetoga okruga vozi izravni autobus. Na posljednjoj postaji zaljubljenike u parišku arhitekturu dočekuje impresivna palača Opere, simbola okruga. Ljubitelji glazbe i zabave skoro da ni ne moraju napuštati taj dio Pariza, jer se nedaleko od Opere nalaze i koncertne dvorane Olympia i Folies Bergère. Opera je ostala hram klasike, u Olympiju Dubrovčani svraćaju na Terezine i Oliverove koncerte, a u Folies Bergère i dalje se održavaju mjuzikli, kabaretni i revijalni nastupi. I dok su Opera i Olympia na širokim i prometnim bulevarima izgrađenim u drugoj polovici 19. stoljeća, kada je ambiciozni prefekt Haussmann 'pretumbao' čitav srednjovjekovni Pariz, Folies Bergère u mirnijoj je ulici, u kojoj sobe u susjednome hotelu gledaju na pročelje na kojemu su nekoć stajali reklamni panoi Josephine Baker i Charlija Chaplina. Od početka studenoga, pročelje Foliesa krasi ogromna reklama za mjuzikl Zorro. Prvoklasna grupa pjevača, plesača flamenka i mačevalaca u nešto više od mjesec dana od premijere svojim je vrhunskim izvedbama razveselila čak preko 50.000  gledatelja. Akrobacije, romantični junaci i junakinje, glazba Gipsy Kingsa i pozitivna energija koja pršti s pozornice više od dva sata, odlike su ovoga mjuzikla za sve generacije.

Nedaleko Olympije i Folies Bergèrea još je jedna atrakcija zanimljiva posjetiteljima svih dobi: muzej voštanih figura Grévin na Bulevaru Montmartre, podsjetnik je da su voštane figure izmišljene u Francuskoj, a ne u Engleskoj, gdje ih je koncem 18. stoljeća prvi put izložila stručnjakinja za izradu likova od voska Marie Tussaud. Nakon što se zbog izbijanja francusko-engleskog rata nije mogla vratiti u Francusku, Madame Tussaud ostala je u Londonu. Poznati je muzej tamo otvorila 1835. Sličan je muzej u Parizu izgrađen tek pedesetak godina kasnije, ali Grévin nikad nije dosegao planetarnu popularnost londonskoga konkurenta, iako se postav od preko 300 figura iz različitih povijesnih razdoblja stalno dopunjava novim likovima.

Ni šopingholičari, i još više šopingholičarke, ne moraju izlaziti iz Devetoga okruga, jer ih na Bulevaru Haussmann, u blizini Opere, čekaju svjetski poznate robne kuće Au Printemps i Galeries Lafayette. Kako su u istome kvartu i brojni manji dućani i butici, teško je odlučiti je li bolje razgledavati izloge ili ući u barem jednu od ovih megatrgovina, iz kojih se ne izlazi satima. Naravno, nešto se usput mora i pojesti. Ljubitelji isprobavanja kulinarskih specijaliteta najrazličitijih nacionalnih kuhinja neće biti prikraćeni, jer u skoro svakoj je ulici nekoliko restorana iz svih dijelova kugle zemaljske. Većinom puni i tijekom tjedna, kao da recesije nema, pariški su kafići i restorani raj za nepušače: kao i u nas, pušači su se bunili prilikom uvođenja zabrane pušenja u lokalima no za razliku od našega, francuski je državni aparat ostao nepokolebljiv. Pušači pred ulaznim vratima po hladnoći mirno cupkaju s cigaretom u ruci i nikome ne pada na pamet pisati peticije. Dapače, broj posjetitelja lokala se povećao, jer su u njih počeli zalaziti i ljudi kojima se prije nije dalo sjediti u zagušljivim i zadimljenim prostorima.

Posebnost Devetoga okruga židovski su restorani u kojima se poslužuju isključivo „košer" jela, pripremljena od namirnica koje dopušta Tora i u skladu sa židovskim zakonom. Kako ovdje živi veliki broj Židova, ne čudi ni da se susjedi na ulici pozdravljaju sa „Šalom". Osim sinagoge, tu su i crkva Njemačke evangeličke općine te regionalno sjedište Francuske reformirane crkve, koje uz brojne rimokatoličke crkve, poput Gospe Loretske ili Svetoga Trojstva, svjedoče o povijesnim naslagama koje su ovaj dio Pariza učinile toliko živopisnim.

Iako male površine, Deveti je okrug poznat po velikom broju postaja podzemne željeznice, pa posjetiteljima koji požele barem nakratko svratiti u ostale dijelove Pariza, na raspolaganju stoji čak 19 stanica metroa. Oni, koji grad ne vole otkrivati „iz podzemlja", mogu koristiti brojne autobuse, no iz Devetoga se okruga može i pješice, jer se do Seine na jugu i Montmartrea na sjeveru stiže za dvadesetak minuta. Idealno za šetnju zaljubljenih po jednom od najromantičnih gradova svijeta.i