Medveščakovci su s podukama krenuli su iz Dubrovnika, a cilj je u konačnici, kroz dvije - tri godine, osnovati klubove u svim većim gradovima u Dalmaciji i Slavoniji, napraviti jadransku i slavonsku ligu, sjever i jug, i igrati finalne turnire

Piše: Marijana Aksić Vitković

Snimio: Tonči Plazibat

Hrvoje Appelt, poznati hrvatski novinar, ali i hokejaški reprezentativac, već se udomaćio u Dubrovniku i znaju ga svi koji pohode ledeno klizalište na Ilijinoj glavici. No, nedavno mu se pridružio još jedan hrvatski reprezentativac, igrač zagrebačkog Medveščaka Veljko Žibert, koji već nekoliko dana trenira Dubrovačke čaglje.

Da su hokejaši sve popularniji svjedoči i nova kampanja Udruge za zaštitu životinja, koji su za svoje novo zaštitno lice izabrali hokejaša Luku Novosela, uz slogan 'Pravi Medvjedi ne nose krzno' , on bi trebao doći na ljeto kada bude aktualan in line

Hokejaši popularni među ženama jer klizanje i koturanje daju dobru figuru tijela. Žene to očigledno vole, a njima ćemo onda prepustiti da to komentiraju - rekao je Hrvoje Appelt te dodao kako im je cilj ovo ljeto dovesti nekoliko igrača iz Zagreba koji će igrati za Dubrovačke čaglje, što će biti njihov poklon Dubrovniku, a želja im je napraviti međunarodni turnir u hokeju na rolama.

- Hrvoje mi je prije nekoliko mjeseci najavio da će biti led u Dubrovniku i to me prilično zagolicalo, jer znam da ljudi tu nemaju doticaja sa zimskim sportovima tako da me klub, nakon što sam odigrao dio sezone, pustio da dođem njemu pomoći. Meni je jako drago kad vidim djecu koja se jako vesele tom ledu i koja bi sve htjela i sve ih zanima, ne srame se pitati. Nije ih strah i jednostavno se ne miču nego su po pet sati na ledu i meni je to najveći gušt, vidjeti da su djeca sretna - ispričao je svoje prve dojmove Veljko Žibert.

Kaže i kako dubrovačkoj djeci ide sasvim dobro. Napominje ipak kako curama ide bolje, ljepše kližu, imaju gracioznije pokrete. Ali i dečki se trude, padnu duplo više puta, pa kroz te padove nauče klizati. Da bi se naučilo dobro klizati, kaže, mora se i padati. S vremenom će naučiti i kako padati i kako se dizati. Dječaci uče hokej na ledu, a cure sinkronizirano klizanje.

- Bilo bi super kada bi iduće godine, što je u planu, došle i trenerice baš za cure da im pokažu to klizanje koje se ipak nešto i razlikuje od hokeja, jer je to ipak umjetničko klizanje i drukčiji su pokreti. Bilo bi super i da cure nauče i nastave se time baviti i dalje - govori Žibert.

A koliko je hendikep to što će sada klizati mjesec i pol dana, a onda opet ništa dugo vremena?

Oni su sada naučili osnove, a to je kao skijanje koje se nauči, pa ako par godina i ne idete skijati, to vam ostane, objašnjavaju ovi znalci. Ipak, sigurno da jest hendikep, ali zato kada se makne led nastavljaju s in lineom. To je vrlo slično klizanju, ali iako se juri na koturaljkama, kotači su poredani jedan iza drugog tako da su pokreti slični. Treniranje in linea pomoći će im održavati ravnotežu i znanje s klizanja, koje će onda ovako još unaprijediti.

Hokej u zadnje vrijeme u Hrvatskoj postaje sve popularniji.

- To je trenutačni boom. Sada imamo i prijenose na televiziji, ali to treba iskoristiti jer ništa s tim nećemo postići ako ne širimo hokej i kroz druge regije, ne samo u Zagrebu. Ako bi se to proširilo na cijelu Hrvatsku onda bi imalo smisla. Utakmice su krcate. Za svaku je tekmu dvorana rasprodana i to me jako iznenadilo, nisam očekivao da će biti baš tako dobro prihvaćeno. Interes je i sve jači i to me ugodno iznenadilo. To sada treba održavati i graditi klizališta jer ih je cijeloj Hrvatskoj tek nekoliko - kaže Veljko. Ima još pokoje ovakvo montažno kao u Dubrovniku, ali to je sve skupa premalo u odnosu na boom koji trenutačno vlada za hokejem na ledu. Trebalo bi izgraditi centre i po većim gradovima na moru i to bi onda bilo to.

- Sve ovo je dio strategije koju smo mi mlađi Medveščakovci pokrenuli prije tri godine. Suočili smo se dvojbom ili zatvoriti klub ili ponovno hrvatski hokej vratiti ne europski nivo. Došli smo na ideju da proširimo klizačke sportove, ali i koturaljkaške sportove koji su srodni, po cijeloj Hrvatskoj. To je inače sport koji se danas u svijetu najbrže širi i ima najveći broj ljudi registriranih po savezima u svijetu. Mislim da bi se to na ovom području, kada bi svaki grad od Pule do Dubrovnika imao igralište s ogradom i tom podlogom za in line, vrlo brzo proširilo jer je to manji problem nego kod hokeja za kojeg je potreban led pa je i održavanje skuplje, a i oprema je kod in linea jeftinija - govori Hrvoje Appelt.

Cilj je u konačnici, kroz dvije - tri godine, osnovati klubove u svim većim gradovima u Dalmaciji i Slavoniji, napraviti jadransku i slavonsku ligu, sjever i jug, i igrati finalne turnire. Problem su i kadrovi jer do sada, osim u Zagrebu, ne postoje kadrovi koji su sposobni nekoga naučiti klizati ili koturati pravilno i igrati hokej kao sport.

- Zato smo došli u Dubrovnik i krećemo upravo odavde. Dobili smo i poziv iz Pule i još nekih gradova. Nadamo se da će kroz dvije - tri godine barem jadranska liga dobiti svoje prve obrise - poželio je Appelt.

Veljko Žibert hokej igra od malena. Prvi je put na led stao još kao 4-godišnjak, potaknut od tate koji je također bio hokejaš. Odmah se zaljubio u hokej na ledu, a prve je korake napravio u Hokej klubu Zagi, današnji Zagreb, gdje je njegov otac bio jedan od osnivača. Kasnije, kao16-godišnjak otišao je u Hokej klub Medvešćak i u tom sam razdoblju nastupao za reprezentaciju do 18 godina i sada za seniorsku reprezentaciju.

Veljko i Hrvoje vozili su i na Red Bull natjecanjima dvije vrste utrka: Hot Run - spuštanje na rolama po bob stazi na Trebeviću i Crash Ice - spuštanje po zaleđenim stazama. Hrvoje je u tim brojnim natjecanjima osvojio drugo mjesto u Moskvi, a treće u Americi, a Veljko je u Helsinkiju bio među prvih 16. Iako nisu lomili ruke ni noge, na Trebeviću u Sarajevu su obojica završili u bolnici zbog opasnih padova na stazi koja je od rata još prilično u lošem stanju.