Kulturno-povijesni muzej prošlog tjedna pridružio se obilježavanju Feste Svetoga Vaha, i to otvaranjem izložbe „Državni grb Dubrovačke Republike" u Kneževu dvoru, autora Frane Čizmića. Izložba daje cjelovit prikaz povijesnog razvoja državnog grba Dubrovačke Republike, analizira njegovo podrijetlo i simboličku ulogu u društvenom i međunarodnom životu, a donosi i promjene u njegovom prikazivanju u različitim medijima i vremenima. Uz karakteristični državni grb, daje se i pregled ostalih državnih obilježja kao što su grbovi, zastave i novac s likom Svetoga Vlaha i natpisom "Libertas".

Ludovik I. i ugarski grb

Za vrijeme vladavine Bizanta Dubrovnik je isticao carske zastave, a za vrijeme Mletačke Republike zastave i reljefe s likom lava, simbola Svetog Marka. Sklapanjem Višegradskog ugovora 1358. godine i dolaskom pod vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva, obvezuje se na kopnu i moru nositi zastavu ili grb kralja Ludovika I., koji mu je dodijelio grb vladarske kuće Arpadovića s osam crvenih i srebrnih vrpca.

"R" kao Ragusa i "Libertas"

- Na izložbi smo htjeli dati cjeloviti prikaz državnog grba Dubrovačke Republike i to onog najpoznatijeg kojeg su Dubrovniku darovali ugarski kraljevi, ali i druga znamenja koja su se koristila u ulozi grba. Prije svega to je Sveti Vlaho koji je po svemu sudeći imao značenje grba, i kao takav se upotrebljavao. Ali i druge dvije oznake: jedna koja se javlja u 14. stoljeću na najsitnijem dubrovačkom novcu "Mincama" sve do 15. stoljeća. Određene serije tih novaca imale su na sebi slovo R što se tumači kao početno slovo riječi "Ragusa" pa se pretpostavlja da se jedno vrijeme koristio grb sa slovom "R".  I na kraju Republike grb s riječi "Libertas" koji je preuzet s pomoćne brodske zastave i nalazimo ga na mjestu državnog grba na najvećim dubrovačkim novcima koji su po njemu dobile ime "Libertine" - rekao nam je nakon otvaranja izložbe autor Frane Čizmić inače kustos u Kulturno - povijesnom muzeju.

Sveti Vlaho na zastavama, zidinama, novcu, utezima...

Lik Svetoga Vlaha također je imao značenje grba, a kako je kult zaštitnika dominirao u životu Republike, njegov se lik osim na zastavama koje su Dubrovčani isticali na kopnu i moru,  zidinama i novcu, nalazio i na utezima, raznoj robi, pa čak i na kruhu:

- Posljedica je to promišljene uporabe njegova kulta od strane dubrovačkih vlasti po uzoru na značenje koje je kult Svetog Marka imao u Veneciji. Na svim dubrovačkim novcima javlja se lik svetoga Vlaha. Kada spominjemo novce, specifičnost je da je u većini gradova ona oznaka, znamen koji se nalazi na novcu preuzet i u gradski grb. To se u Dubrovniku nije dogodilo vjerojatno iz nekih političkih razloga gdje je politički oportunizam prevladao pa se jače ističe ugarski grb i to vjerojatno u ozračju prijeteće osmanlijske opasnosti kada je trebalo istaknuti zaštitu vrhovnog vladara -rekao nam je Čizmić osvrnuvši se i na promjenu boja u dubrovačkom državnom grbu kada je srebrnu boju zamijenila plava.

Iz srebrne i crvene, u plavu i crvenu

- Dogodilo se to da su izvorne boje dubrovačkog grba koje su zapravo boje arpadovičevskog grba s vremenom u Dubrovniku doživjele novu interpretaciju. Dakle, srebrni i crveni pojasevi u grbu zamijenjeni su plavim, a na kraju Republike modrim i crvenim pojasevima. Do te promjene je došlo vjerojatno pod utjecajem lokalne varijante tumačenja da vrpce u ugarskom grbu zapravo predstavljaju rijeke - pojasnio nam je uz ostalo kustos Frane Čižmić dodavši kako se s vremenom umjesto srebrne boje počela javljati plava, da bi se na poveljama s početka 19. stoljeća javljala i modra boja.

Grbovnik, dokumenti, isprave, slike...

Uz autora na otvaranju izložbe govorila je i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać koja je tom prigodom naglasila kako je ova izložba prinos proslavi Feste dodavši:

- Skrenula bi pozornost na jedan od eksponata na ovoj izložbi, a koji je bio izložen na velikoj izložbi Zlatno doba Dubrovnika sredinom 80-ih, a ne znamo da li je bio na nekoj drugoj izložbi prije toga. Radi se o grbovniku, iz 17. stoljeća, rad domaćeg majstora koja predstavlja 35 dubrovačkih rodovskih grbova sa državnim grbom Republike na vrhu. Moram reći da je ta slika prije 2 dana stigla u Dubrovačke muzeje. Naime, ona se posljednjih nekoliko desetljeća nalazila u Konzervatorskom odjelu Dubrovnik, međutim saznalo se da je vlasništvo muzeja i ovim se putem zahvaljujem Konzervatorskom odjelu koji ju je predao muzejima. Ona će postati dio samog postava Dubrovačkih muzeja jer ima iznimnu kulturno-povijesnu vrijednost, ona se tijekom Republike nalazila u Sponzi gdje je korištena prilikom izdavanja potvrde o plemstvu-zaključila je Pavica Vilać dok je izložbu otvorila zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Tatjana Šimac Bonačić.

Izložba „Državni grb Dubrovačke Republike" u Kneževu dvoru ostaje otvorena do kraja travnja, a može se pogledati svakog dana od 9 do 16 sati. Treba spomenuti kako ovu izložbu prati i prigodni katalog sa tekstom autora na hrvatskom i engleskom jeziku i objavljenim reprodukcijama izloženih grbova, isprava, dokumenata i slika. Katalog koji će se prodavati u suvenirnici Kneževa dvora grafički je oblikovala dubrovačka dizajnerica Nora Mojaš.

A. Prohaska/T.Plazibat