Imam kvalitetnu podršku Županije i župana, i s te strane osjećam podršku i timsku atmosferu, što je pozitivno, jer to znači da se svim problemima pristupa sa stanovišta struke i zakonskih regula, a u konačnom cilju poboljšanja prometne infrastrukture na dobrobit svih korisnika javnih prometnih površina

ŽUC je zatražio podmirenje duga u iznosu od oko 1,7 milijuna kuna, pa će se s obzirom na kamate vjerojatno raditi o iznosu većem od 2 milijuna kuna koje potražujemo od Grada Dubrovnika

Razgovarala: Andrea FALKONI RAČIĆ

Snimio: Zvone PANDŽA

Krajem rujna 2009. godine Županijska uprava za ceste dobila je novo vodstvo. Na mjesto ravnatelja je najprije kao vršitelj dužnosti, a potom i kao ravnatelj imenovan diplomirani građevinski inženjer Nikša Konjevod, koji na tu dužnost dolazi s rukovodećih pozicija u tvrtki GP Dubrovnik. Svoj radni vijek proveo je u građevinskoj operativi rukovodeći nizom kapitalnih projekata, dijelom u visokogradnji, ali ipak većinom u cestograđevnim zahvatima.

- Radio sam 10 godina i u tvrtki Konstruktor inženjering na brojnim gradilištima diljem Hrvatske pa sam iz te perspektive imao mogućnost upoznati sve probleme koji se tiču izgradnje i rukovođenja projektima. Stoga smatram da ću i na ovoj poziciji moći doprinijeti razvoju ŽUC-a u smislu kvalitetnije brige i održavanja postojeće mreže javnih cesta pod našom nadležnošću. Imam kvalitetnu podršku Županije i župana, i s te strane osjećam podršku i timsku atmosferu, što je pozitivno, jer to znači da se svim problemima pristupa sa stanovišta struke i zakonskih regula, a u konačnom cilju poboljšanja prometne infrastrukture na dobrobit svih korisnika javnih prometnih površina.

Nesređena dokumentacija

Kakvu ste situaciju zatekli dolaskom na čelo Županijske uprave za ceste?

Po dolasku upoznao sam se s postojećim projektima i unutarnjim ustrojem rada županijskih cesta. Kao prva potreba nametnulo se uspostavljanje komunikacije s općinama i gradovima jer su oni na jedan način naši neposredni partneri u realizaciji projekata. Naš se godišnji plan i program, naime, realizira u uskoj suradnji s jedinicama lokalne samouprave koje na ravnopravan, partnerski način sugeriraju potrebe svoga kraja i ukazuju na najvažnije probleme. Potom mi u okviru našeg proračuna pravimo planove i programe, te ih na taj način zajedno s njima realiziramo u mjeri u kojoj je to moguće. U operativnom rješavanju, naravno, naiđe se na niz problema, što je i očekivano imajući na umu kompleksnost oko izgradnje i održavanja cesta.

Na koje poteškoće nailazite provodeći plan i program?

Poteškoće s kojima se u svom radu susreće ova ustanova prvenstveno se odnose na nesređenu prostorno-plansku i imovinsku dokumentaciju. Radi se o problematici, ponajprije imovinsko-pravnih odnosa prilikom realizacije određenih projekata. Moglo bi se reći da su određene zakonske postavke unutar sustava održavanja i izgradnje cesta u „koliziji". Naime, Sabor proglašava javne ceste kao opće dobro, kategorizira ih i raspodjeljuje ih pojedinim upravama. Imamo dakle niz razina kategorizacije cesta. Autocestama upravlja HAC, Hrvatske ceste gospodare državnim prometnim pravcima, a županijske uprave za ceste gospodare županijskim i lokalnim cestama. Opet nisu baš sve lokalne ceste pod našom ingerencijom nego su neke od njih pod nadležnošću jedinica lokalne samouprave. Ministarstvo prometa godišnje donosi novu kategorizaciju cesta i tada se definiraju pojedini prometni pravci kojima gospodarimo u okviru našeg budžeta.

Na užem području grada ne postoji više cesta pod nadležnošću ŽUC-a, no gospodarite cestom od Sustjepana preko Rožata do Lozice. Upravo je dio ceste u Rožatu okarakteriziran kao opasno mjesto. Je li u planu rekonstrukcija?

MUP je unatrag nekoliko godina, sukladno svojim statističkim izvješćima o broju prometnih nesreća, jedan dio ceste kroz naselje Rožat okarakterizirao kao mjesto s povećanim brojem prometnih nesreća - opasno mjesto. Tada je pokrenuta inicijativa da se izvrši izvid u stanje prometnice na spomenutoj dionici, pa je ŽUC pristupio ispitivanju glavnih parametara ceste koji utječu na sigurnost prometovanja, od radijusa zavoja, prometnog znakovlja na cesti do stanja kolnika, i u konačnici smo prema našim standardima zaključili da je cesta, što se tiče građevinsko-cestovnih parametara i prometnog znakovlja, uredno konstruirana i označena. Daljnjom analizom kao primarni razlog većine prometnih nesreća navedeno je nepridržavanje propisane brzine na tom dijelu ceste. Uputno na tu informaciju došlo se do zaključka kako nije potrebna građevinska rekonstrukcija, ali da bi bilo potrebno pojačati i vertikalnu i horizontalnu signalizaciju kojom bi se dodatno utjecalo na vozače da poštuju propisanu brzinu. Prošle jeseni je MUP - Odjel za sigurnost cestovnog prometa inicirao izradu projektne dokumentacije te je preuzeo financiranje projekta na koji smo mi izdali suglasnost. Mislim da će se to u dogledno vrijeme realizirati.

Spor s Gradom

Zbog tzv. zelenog vala vodite spor s Gradom Dubrovnikom, kako je do njega došlo?

Želeći poboljšati prometnu protočnost pravca preko gruške obale, ulicom dr. A. Starčevića preko Doma zdravlja pa dalje prema povijesnoj jezgri, Grad je zajedno sa ŽUC-om pokrenuo inicijativu postavljanja semaforske instalacije na pojedinim križanjima kako bi se njenom sinkronizacijom problem pokušao riješiti. Sklopljen je ugovor s Gradom na način da se ŽUC obvezao raspisati natječaj i izvesti radove, a Grad je radove trebao sufinancirati s iznosom od 50 posto. Radovi su završeni, ali Grad je osporio ugovorene stavke. Stoga je ŽUC na osnovu potpisanih dokumenata podnio tužbu protiv Grada Dubrovnika i to se sad rješava na nadležnom sudu.

O kojem je iznosu riječ?

ŽUC je zatražio podmirenje duga u iznosu od oko 1,7 milijuna kuna, pa će se s obzirom na kamate vjerojatno raditi o iznosu većem od 2 milijuna kuna koje potražujemo od Grada Dubrovnika.

Zadnjih dana aktualna je problematika rekonstrukcije cesta u Stupi i Smokovljanima, zbog čega je prozvan i sam župan. O čemu se radi budući da se spominje kako je ŽUC krenuo u rekonstrukciju bez dozvola?

Te projekte smo naslijedili od bivše uprave, a radi se o sanaciji postojećih prometnica. Unatrag 10-15 godina, odnosno od osnivanja ŽUC-a nebrojeno je projekata realizirano na isti način. Prema zakonu o javnim cestama imamo formu izvanrednog i redovnog održavanja. Za izvanredno održavanje cesta Pravilnik o održavanju javnih cesta predviđa da se ceste moraju dovesti u stanje koje je sigurno za promet te smo u tom smislu pristupili radovima, nakon izrade tehničke dokumentacije i već potpisanog ugovora za izvođenje. No, tu se nameće jedan problem. Naime, moramo biti svjesni da se 90 posto cesta ne vodi kao vlasništvo, ono je opće dobro, i ceste de facto nisu uknjižene. Većina javnih cesta koja nam je dodijeljena na upravljanje ne nalazi se u katastru niti u gruntovnici, niti je uknjižena kao vlasništvo, odnosno kao javno ili opće dobro. Po toj logici nama bilo kakav zahvat, bilo da je riječ o saniranju obične rupe, ne bi mogao biti dozvoljen, a s druge strane Zakon o javnim cestama nas obvezuje da se skrbimo i gospodarimo tim cestama. Stoga je pred nama u budućnosti posao uknjižbe prometnica kao javnog i općeg dobra, što ŽUC bez pozitivnih zakonskih propisa neće moći sam riješiti. U tom smislu je izvedeno i izvanredno održavanje ceste kroz Stupu i Smokovljane.

U vašoj je nadležnosti i cesta prema Osojniku gdje je dio radova obavljen, a dio nije.

Razlog tome su neriješeni imovinsko-pravni odnosi. ŽUC nije imao predviđena sredstva za otkup terena, već samo za građenje. U narednom ćemo razdoblju svakako dio sredstava planirati i za otkup terena.

Postoji li mogućnost suradnje s Gradom?

Apsolutno. Uvijek u razgovorima s gradovima i općinama tražimo partnerstvo te se dogovaramo da oni, primjerice riješe imovinsko-pravne odnose, a mi financiramo izgradnju, jer mi smo na raspolaganju za kvalitetne dogovore, a koji će onda omogućiti da sredstva koja su nam na raspolaganju budu pravilno i svrsishodno utrošena.