Ponovno naglašavam, nemam ništa protiv da se te dozvole izdaju za deficitarna zanimanja, ali sam za ograničavanje ili čak zabranu izdavanja radnih dozvola za ona radna mjesta, odnosno zanimanja gdje imamo naše ljude koji čekaju posao na Zavodu za zapošljavanje. Vrijeme je krize i najjednostavnije je kontrolirati troškove kroz smanjenje radne snage, a i osobno sam protiv takvih poslovnih poteza

Ono što ne znamo sami vrednovati neće vrednovati ni gosti koji nam dolaze. Mišljenja sam da treba napraviti selekciju određenih hotela i postaviti razinu cijena koje će se isti trebati pridržavati

Razgovarala: Marija BIKIĆ
Snimio: Zvone PANDŽA

Gotovo četiri desetljeća u turizmu. Tu obljetnicu će uskoro proslaviti Milan Perić, novi pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo i turizam Grada Dubrovnika. Nakon završene osmogodišnje škole, školovanje u struci nastavlja u Dubrovniku. Cijeli njegov dosadašnji radni vijek je usko povezan sa školovanjem, prvo njegovim uz rad, a kasnije kao profesor Turističke i ugostiteljske škole u Dubrovniku čiji je i bio učenik. Prvo radno mjesto davne 1971. godine mu je bilo u hotelu „Excelsior", bio je direktor „Admirala„ u Slanome, zamjenik direktora u „Excelsioru" te direktor „Bellevuea". O dubrovačkom turizmu danas i u budućnosti, ulozi domaćeg i stranog kadra, „zvjezdicama", te je li nova fotelja udobna ili ipak malo žulja, popričali smo s pročelnikom Milanom Perićem.

Pješčani satovi

Veliki ste zagovornik domaćeg kadra od pomoćnoga osoblja pa sve do menadžera. Mislite li da je naš kadar bolji od stranoga?

Poznato je da sam osobno, dok sam bio na čelu hotela u Dubrovniku, zagovarao domaće menadžere u turističkom gospodarstvu. Naime, pokazalo se na puno primjera da sam bio u pravu, da je domaći kadar znatno uspješniji od stranog, a dokaz je i vrijeme boravka stranih menadžera na našim prostorima, tj. poslovni rezultati tvrtki koje su vodili, a da ne govorimo kakve su međuljudske odnose u tim tvrtkama stvorili i za sobom ostavili.

Čim dotaknu tlo u našoj zračnoj luci njihov pješčani sat otkucava i nije problem što dolaze, nego kako riješiti sve probleme koje oni produciraju u kratkom vremenu svog boravka. Da se ne bi pogrešno shvatilo, nemam ništa protiv stranih menadžera i „učenja" od njih, ali dok god ima školovanih, stručnih i iskusnih domaćih kadrova, nikad ne bih posegnuo za ino-menadžerima.

Zašto?

Odgovor je vrlo jednostavan. U naše je ljude Hrvatska država ulagala i školovala ih. Za koga? Ako te iste naše ljude treba poslati u svijet na razmjenu iskustava i dodatnu edukaciju, to ću svakako podržati.

U sklopu toga nedavno ste predložili promjene oko izdavanja radnih dozvola strancima. Kako gledate na (ne)zainteresiranost mladih i kako na sve utječu otkazi i rad na određeno vrijeme?

Nedavno su mediji objavili moju izjavu u kojoj apeliram na institucije, a vezano za izdavanje radnih dozvola strancima. Ponovno naglašavam, nemam ništa protiv da se te dozvole izdaju za deficitarna zanimanja, ali sam za ograničavanje ili čak zabranu izdavanja radnih dozvola za ona radna mjesta, odnosno zanimanja gdje imamo naše ljude koji čekaju posao na Zavodu za zapošljavanje. Vrijeme je krize i najjednostavnije je kontrolirati troškove kroz smanjenje radne snage, a i osobno sam protiv takvih poslovnih poteza. Nažalost, dosad nije bilo dogovora na razini destinacije među vlasnicima prvenstveno hotelskih objekata kako bi se pronašla najbolja rješenja između poslodavaca i posloprimaca. Trudit ću se zaštititi destinaciju i u tom smjeru djelovati, vodeći računa o interesima zaposlenih. Otkazi i prijetnje otkazima djeluju destimulirajuće i stvaraju lošu radnu atmosferu, posredno utječući na pad razine usluge i cjelokupne kvalitete turističkog proizvoda, a konačnu ocjenu o tome daje gost. Mladima treba osigurati radna mjesta iz čega proizlazi pristojan životni standard, kako nam se ne bi dogodio njihov odljev izvan granica Hrvatske. Tijekom svoje karijere svim sam snagama radio i radit ću na osiguravanju kvalitetne budućnosti naše djece, tj. njihova zadržavanja na ovim prostorima.

Lako je izgraditi hotel

Dubrovnik kao brand - što mu nedostaje?

Dubrovnik jest brand u svijetu, međutim taj brand treba njegovati, neprestano nadograđivati i dostignutu poziciju zadržati. Posljednjih desetak godina imamo raskorak između ulaganja u hotelske objekte i ulaganja u cjelokupnu destinaciju te tu nastaje problem. Lako je izgraditi hotel i komforno ga opremiti jer uvijek netko odobri kredit pod ovim ili onim uvjetima, međutim nije lako u njemu stvoriti ugodnu atmosferu koja će gosta učiniti zadovoljnim i spremnim na produženje boravka, preporuku i ponovni povratak. Taj će gost posredno dovesti svoju obitelj, prijatelje, što će poslovne rezultate multiplicirati. Također, ulaganje u komfor hotela često puta ne prati razvoj ljudskih resursa što se itekako odražava na kvalitetu proizvoda, a time ujedno i na postizanje financijskih rezultata. TOMAS istraživanja već deset i više godina ističu problem zabave i shoppinga kao krucijalni problem Grada te smatram da je krajnje vrijeme da se po tom pitanju nešto i poduzme. Ako želimo živjeti od turizma kao dominantne djelatnosti na ovim područjima, a činjenica je da živimo, onda cjelokupnu ponudu destinacije moramo prilagoditi našim gostima, a ne obrnuto.

Kako da tu ponudu prilagodimo?

Moj prijedlog je da Grad sve objekte koje ima u svom vlasništvu, a koji bi mogli poslužiti u svrhu rješavanja prije navedenih problema stavi na raspolaganje zainteresiranim poduzetnicima koji će svojim idejama probuditi već dugo uspavani Dubrovnik, prvenstveno misleći na zabavnu ponudu Grada. Spremni smo na sve vidove suradnje kroz javno-privatno partnerstvo, a sve u cilju što skorijeg rješavanja problema koji postoje unutar dubrovačke turističke ponude.

Grad preporuča...

Nedavno je na Strukovnoj grupi hotelijera i ugostitelja predložen Kodeks ponašanja ispod kojih se ne bi mogle spuštati cijene u hotelima iste kategorije. Vaš stav o tome?

To je neminovna stvar kako bi se izbjegla anarhija u ovoj djelatnosti i kako bi se stvari dovele u red. Ne može se događati da hoteli s pet zvjezdica „kradu" goste hotelima s tri zvjezdice damping cijenama bez obzira o kojoj se vlasničkoj strukturi radi. Ovakvi poslovni potezi srozavaju imidž i kvalitativnu poziciju destinacije. Ono što ne znamo sami vrednovati neće vrednovati ni gosti koji nam dolaze. Mišljenja sam da treba napraviti selekciju određenih hotela i postaviti razinu cijena koje će se isti trebati pridržavati.

No nema zakonske sankcije za takva ponašanja. Kako ih kazniti?

Slažem se da je damping cijena tržišna ekonomija, no mislim na dogovorne odnose. Iako ne postoji zakonska kazna kako spriječiti takvo ponašanje, oduvijek je na ovim prostorima ljudska riječ i dogovor kako u privatnom tako i poslovnom svijetu davala veće rezultate nego zakonom predviđene sankcije.

A restorani?

S druge strane, kako bi se istaknuli ugostiteljski objekti koji to zaslužuju potrebno je uvesti markicu s nazivom „Grad preporuča". Markica bi se dodijelila objektima koji imaju određenu kvalitetu proizvoda što podrazumijeva profesionalnost na radnom mjestu, ljubaznost i izgled osoblja, uređenje i opremu objekta, ponudu itd., pa sve do najmanjih detalja koje gosti očekuju.  Da bi se ta kvaliteta postigla, potrebno je standardizirati određene sastavnice ponude. Ozbiljno sam prionuo rješavanju tih problema te se nadam da će projekt uskoro zaživjeti.

Što „Grad preporuča", a koje bi restorane Vi preporučili svojim prijateljima?

Nije problem izraditi standarde (ploča, markica ili nešto treće), već je problem ljudi koje se bave ovom djelatnošću, a nisu iz te struke. Što se tiče moje osobne preporuke poznato je koji restorani u Gradu imaju kvalitetu od usluge do ponude, vodeći računa o razumnim cijenama, no ne bih želio o imenima.

Ponuda u restoranima i hotelima, kako zaštiti tradicionalnu kuhinju?

Nažalost, kad pogledate gastronomsku ponudu jednog restorana u Gradu imate osjećaj kao da ste pogledali sve ono što se nudi i u drugim restoranima. Ponuda je potpuno jednolična i neinventivna. Apsolutno sam za promidžbu naše tradicionalne kuhinje, ali isto tako sam i za raznolikost, odnosno da imamo što više internacionalnih restorana u Dubrovniku. Restorane argentinske, japanske, kineske i drugih kuhinja možete naći u svim turističkim gradovima te sam mišljenja da i Dubrovnik zaslužuje da ih ima. Ipak napominjem da domaća gastronomija mora biti na prvom mjestu. Nije mi poznato da se i jedno jelo s jelovnika izdanog povodom 500.-te obljetnice rođenja Marina Držića nudi danas u restoranima, što nije dobro.

Nova stručna škola, da ili ne i kada?

Stručna škola svakako, a na pitanje kad, odgovor je - čim prije.

Kako ocjenjujete rad gradskih službi?

Potrebno je prilagoditi radno vrijeme kako domaćem stanovništvu tako i turistima, bilo da se radi o gostima s cruisera, hotelskim gostima ili gostima u privatnom smještaju. Zadnjih nekoliko godina svjedoci smo skraćivanja boravka gostiju kako na razini Grada tako i Županije (iza naše Županije je jedino Ličko-senjska po kratkoći boravka). Prema izvješću Županijske gospodarske komore od 2005. godine do danas naša donedavno najjača turistička tržišta iz godine u godinu ostvaruju sve manje dolazaka. Pritom se prvenstveno misli na tržišta Francuske, Njemačke, zemalja Beneluxa, SAD-a itd. Nažalost, nije mi poznato da je itko od odgovornih za to pitanje dosad išta poduzeo. Rezultat turističke sezone 2009. obilježen je nesnalaženjem, nerazumnim last minute akcijama, neplaniranjem, nepripremom alternativnih planova i tržišta po važnosti i  dostupnosti, prodaje su radile nerazumno te su takve akcije u konačnici donijele loše financijske rezultate. Mislim da bi trebali postojati redoviti sastanci kolega iz prodaja, menadžmenta turističkih tvrtki gdje bi se razmijenile ideje o akcijama, uključivši preporuke i o cijenama. Maloprodaja u hotelskim tvrtkama je shvatila da je najveći dio tržišta u kriznim vremenima te kupuju cijenu, a ne destinaciju. Od rezultata turističke 2009. godine zadovoljni su samo statističari, ali novaca nema. Postavlja se pitanje što svi skupa koji smo za to odgovorni činimo, kako bismo imali turističku godinu, a ne turističku sezonu. Dakle, potrebno je uključenje svih turističkih subjekata kao i svih onih koji ubiru dio turističkog kolača. Ovih dana sam čuo informaciju da u mikrodestinaciji Uvale Lapad tijekom veljače neće raditi niti jedan hotel. Složit ćemo se da nije valjda problem popuniti barem jedan hotel na tom području tijekom veljače, odnosno zime?! Na Pilama, koje slove kao „recepcija" Grada, trenutno nema ni jednog otvorenog ugostiteljskog objekta. Ako se već posluje s gubitkom u tom dijelu godine, neka se nešto odradi i taj će gubitak zasigurno biti manji. Predlažem da se ubuduće zatvaranje objekata koordinira s nadležnim institucijama u Gradu, odnosno turističkom zajednicom koja će u djelu svojih promotivnih aktivnosti promicati interese objekata koji su otvoreni. Kako bi se loš utjecaj niske sezone na ukupne rezultate sveo na minimum potrebno je redovito u predsezoni odrađivati edukacije osoblja kroz osvježenje znanja i inovirati u ugostiteljstvo i turizam, organizirati razne regionalne i međunarodne prezentacije kroz natjecanja ugostiteljskih disciplina što bi zasigurno pridonijelo buđenju destinacije i privlačenju većeg broja sudionika tih natjecanja u Grad. Kako bi se ove ideje realizirale potrebno je osnovati udruge koje bi promicale unaprjeđenje struke pri gradskim ili županijskim institucijama kao što su Obrtnička komora, Gospodarska komora i sl.

Vezano za pitanje cruisera, treba se uvesti više reda u organizaciju prihvata počevši od usuglašavanja vremena ticanja istih do strukture sadržaja koji se nude tim gostima tijekom boravka u Gradu. Potrebno ih je pravilno rasporediti u cilju izbjegavanja gužvi i trenutno izmjestiti iz gradske jezgre u okolicu, kao npr. jedna grupa obilazi Grad, a druga seoska domaćinstva itd., a nakon nekog vremena grupa koja je obišla Grad ide na seosko domaćinstvo i obrnuto. Na taj način će se oplemeniti i oživiti ruralni turizam i okolne turistički atraktivne lokacije. Nemoguće je u Dubrovniku kvalitetno servisirati u jednom danu pet ili više cruisera pa bi bilo dobro da se u budućnosti izvidi mogućnost svakodnevnog boravka jednog do dva broda, a ovakvom bi se organizacijom definitivno postigli bolji financijski rezultati odnosno potrošnja turista.

Je li Dubrovnik danas elitna destinacija?

Još uvijek nije, ali tome težimo. Ovaj status se ne postiže pričom već kvalitetnim i profesionalnim radom.

Dubrovnik zimi - kako ga oživjeti?

Činjenica je da je Grad zimi turistički mrtav što se pokazalo i ove zime. Nažalost većina ugostiteljskih objekata je zatvorena što je neshvatljivo i nedopustivo. Trebalo bi i ovdje dogovorno zatvarati objekte kako Grad ne bi otužno izgledao. Ističe se potreba reguliranja cijena i ponude u ugostiteljskim objektima u zimskom razdoblju kako bi i domaće stanovništvo moglo češće posjećivati te objekte, pa tako da zimske cijene budu i upola manje, uz određenu potporu i(li) subvenciju Grada. Treba iznalaziti modalitete kako privući goste u Grad preko zime, ali mi kao destinacija moramo imati programe i događanja zbog kojih će gosti ciljano dolaziti. Ovdje prvenstveno mislim na razne grupne i incentive programe kao i umirovljenike iz zemlje i svijeta te druge interesne skupine, ali po ovom pitanju nije moguće aktiviranje samo agencija i hotela nego i svih onih koje vide svoj interes u ovakvom projektu, počevši od avioprijevoznika, gradskih ugostiteljskih objekata, trgovina pa sve do kulturno-zabavnih ustanova.

Ne bavim se politikomMilan Perić iako dugogodišnji turistički djelatnik i profesor u Turističkoj i ugostiteljskoj školi u Dubrovniku nikada nije bio ovako "duboko" u politici. Na upit zašto se sada puno aktivnije počeo baviti politikom vrlo je jasan.

- Ne bavim se politikom niti se namjeravam njome baviti. Nažalost ako čovjek nije blizu politike bez obzira na ideje, afirmaciju, znanje i stručnost koje ima, teško da ih može izraziti. Namjera mi je baviti se gospodarstvom kako bi svoje dugogodišnje iskustvo stavio na raspolaganje Gradu i njegovim stanovnicima te svima onima koji dolaze u Grad, prvenstveno misleći na turiste. Također mi je i obveza stvaranje preduvjeta za otvaranje novih radnih mjesta za mlade i školovane. Ovim putem pozivam sve one koji osjećaju da imaju znanje, stručnost i želju na sudjelovanje u kreiranju boljeg i kvalitetnijeg turističkog proizvoda kako bismo zajedničkim akcijama došli do što boljih i učinkovitijih rješenja - kazao je Milan Perić.