Neupitna je trajna potreba postojanja Zavoda za obnovu Dubrovnika, jer je njegov koncept institucije koja u zaštiti ne radi samo na poslovima očuvanja, već ima i element promišljanja gospodarskog korištenja spomeničke cjeline što na najbolji način pridonosi trajnoj zaštiti - ističu iz Ministarstva kulture

Piše: Marko GILJAČA

Snimio: Tonći PLAZIBAT

Uz obilježavanje 30. godina od osnutka Zavoda za obnovu Dubrovnika prošlog je tjedna u njihovom izložbenom prostoru predstavljena knjiga „Obnova Dubrovnika" koja donosi katalog radova u spomeničkoj cjelini od 1979. - 2009. godina.

Na promociji su uz ravnateljicu Ivanku Jamo, brojne okupljene pozdravili ravnateljica Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Blanda Matica, glavni konzervator za nepokretnu baštinu Miljenko Domijan, župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnike Andro Vlahušić, kao i brojni drugi uzvanici, koji su se ovom prilikom prisjetili velikog doprinosa obnovi spomeničke baštine Grada koju sustavno već tri desetljeća provodi Zavod za obnovu Dubrovnika.

Obnova koja traje

- Ono što smo sagledali unatrag u djelovanju Zavoda, sadržano je u knjizi, ali su i naznačene one sastavnice koje su važne za naš budući rad. Potrebno je trajno riješiti financiranje, kako bi na to trošili što manje vremena. Pred Zavodom je još jako veliki dio posla jer je tek 45 posto oštećenih objekata sanirano. Naš je rad prepoznat ne samo na razini Hrvatske, već i šire, jer radimo jedan specifičan posao na jako dobar način zbog čega stalno imamo posjete inozemnih kolega i predstavnika UNESCO-a - kazala je mr. Ivanka Jemo.

Blanda Matica na ovoj je obljetnici istaknula kako je potpora Ministarstva kulture i do sada davala najznačajniji dio sredstava za projekte Zavoda za obnovu Dubrovnika, a očekuje i povećanje broja radova, ne samo u spomeničkoj jezgri, već i na kontaktnu zonu zaštićene kulturne cjeline Grada.

- Imamo sustav financiranja koji je konstantan i obzirom na financijsku situaciju dosegao je maksimum, a kroz Zavod za obnovu je ove godine izvršeno radova u vrijednosti od 5 milijuna kuna, što su i najkvalitetniji projekti obnove na krajnjem jugu. Za budućnost Zavoda za obnovu jako je važno da se, uz postojeća sredstava iz fonda Ministarstva i Grada, kroz aplikacije dobiju sredstva iz predpristupnih fondova EU. Neupitna je trajna potreba postojanja Zavoda za obnovu Dubrovnika, jer je njegov koncept institucije koja u zaštiti ne radi samo na poslovima očuvanja, već ima i element promišljanja gospodarskog korištenja spomeničke cjeline što na najbolji način pridonosi trajnoj zaštiti - istaknula je ravnateljica Uprave za zaštitu kulturne baštine Blanda Matica.

Vrijedno izdanje

Predstavljena knjiga Obnova Dubrovnika donosi bogatu dokumentaciju o dosadašnjim radovima koji su obavljeni na spomeničkom tkivu Grada, a urednice izdanja su Ivanka Jemo i Nada Brigović.

Knjiga donosi uistinu obimnu građu koja može poslužiti kao vodič kroz obnovu kroz protekla tri desetljeća, a uz brojna druga poglavlja, tu je i prilog o sudjelovanju Hrvatskog restauratorskog zavoda u obnovi, složenosti pripreme dokumentacije i pripremnih radova za obnovu graditeljske baštine... Posebni prilozi posvećeni su zaštitnim arheološkim istraživanjima Crkve sv. Vlaha o čemu piše Ivica Žile, projektu i obnovi Biskupske palače u Dubrovniku iz pera Egona Lokošeka, restauraciji ratom razorene arhitektonske plastike što donosi Kate Bagoje... Nisu zaboravljeni ni svi suradnici i djelatnici Zavoda koji su dali svoj doprinos obnovi Dubrovnika. Svakako je riječ o izdanju koje na jedan lije i pregledan način prati sustavnu brigu i rad Zavoda na graditeljskoj baštini Dubrovnika.