Snimio: Tonći PLAZIBAT

Možemo svašta, no ispravno je pitanje - smijemo li ugrađivati PVC i alu materijale unutar povijesne gradske jezgre?! Naravno da ne smijemo - rekla je Maja Nodari, povjesničarka umjetnosti i konzervator

Možemo li ugrađivati PVC stolariju u staru dubrovačku jezgru i pri obnovi hotela?! Ne smijemo, barem tako navodi zakon kada je u pitanju povijesna gradska jezgra. Rečeno je na okruglom stolu istoimenog naziva na kojem su sudjelovali stručnjaci (arhitekti, konzervatori), te predstavnici komora, Dubrovačko-neretvanske županije i kulturnih organizacija. Okrugli stol koji se bavio temom društveno odgovorne javne nabave organizirale su Hrvatska gospodarska komora - Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i Županijska komora Dubrovnik u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatskim šumama u okviru akcije predstavljanja domaćeg šumarstva i drvoprerađivačke industrije pod okriljem nacionalne kampanje „Drvo je prvo" koja je održana prošli utorak u Dubrovniku.

Zabrane

- Možemo svašta, no ispravno je pitanje - smijemo li ugrađivati PVC i alu materijale unutar povijesne gradske jezgre?! Naravno da ne smijemo - rekla je Maja Nodari, povjesničarka umjetnosti i konzervator.

- U Ministarstvu kulture u nadležnom odjelu koji izdaje dozvole ne biste našli niti jednu dozvolu da je izdana s odobrenjem ugradnje PVC i(li) alu materijala unutra povijesne gradske jezgre. No kada prošetate Stradunom vidite da u i na privatnim, ali i javnim prostorima ima ugrađene PVC stolarije. U svemu navedenom ključna je (ne)odgovornost kao i nesankcioniranje takvih stvari kada se dogode - kazala je Maja Nodari.

Također je napomenula kako se u cijeloj priči treba više uključiti i državna vlast, ne samo zakonima i kaznama već i financijskom potporom. U tom bi slučaju, navela je Maja Nodari, imala konkretniji odgovor predstavniku jednoga svećeničkog reda u Dubrovniku kada je upitao tko će mu osigurati novce da promijeni drvenariju na 250 prozora.

Zakon novca najjači 

Branko Negodić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za poduzetništvo, pomorstvo i turizam složio se s osnovnim ciljem akcije da se poveća upotreba drva u svakodnevnom životu, tim više jer je 40 posto Hrvatske pokriveno šumom i to je naše prirodno, no nedovoljno iskorišteno bogatstvo. U dijelu poduzetništva i u sklopu očuvanja tradicije mogućnost vidi u povratku drva u brodogradnju posebice u izradi brodica i jahti.

No priznao je da je u dijelu javnih nabava gdje je Županija nadležna još uvijek presudan najčešći, ekonomski faktor, iako napomenuo je Branko Negodić, svi smo svjesni da ono najjeftinije nekada nije i najbolje za nas, naše zdravlje, djecu, okolinu. Načelom ekonomičnosti vode se i hotelske kuće, navodeći primjer dubrovačkih visokokategornika koji nemaju „markicu" za zdravu hranu, pa tako ni oznaku da gost dolazi u prirodno zdrav okoliš. Upravo zato krajnji cilj akcije „Drvo je prvo" je podići svijest ljudi o potrebe veće uporabe prirodnih materijala. Potrebno je senzibilizirati stručnu javnost o prednostima uporabe drva, naročito u investicijama financiranim iz državnog proračuna, te u opremanju hotelskih i ugostiteljskih objekata, što bi posljedično trebalo dovesti do jačanja konkurentnosti domaće industrije, ali i povećanja kvalitete i prepoznatljivosti hotelskih i turističkih objekata.

Marijan Kavran, zamjenik direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a smatra da PVC i alu materijalima nije mjesto u povijesnoj gradskoj jezgri, već da se trebaju koristiti drvo i kamen, što je ostalom i tradicijski materijal na ovim prostorima.

- Nisam protiv PVC-a, no ovaj biser zaslužuje da se maksimalno pazi na svaki djelić njegovoga prostora te da se koriste tradicijski materijali - kamen i drvo - iznio je Marijan Kavran. Kako je iznio drvo i kamen koristimo stotinama godina i znamo kako će se ponašati nakon stoljeća, ili dva, no kada su u pitanju novi umjetni materijali to ne znamo. Također drvo se lako reciklira dok je primjerice plastici potrebno 500 godina.