|
Emac Capital sa sjedištem u Londonu
upravlja s dva Illyrian Land Fonda - investitora u Dubi Stonskoj. Fondovi su, u
skladu s ukupnim poslovanjem kompanije, kreirani s ciljem dugoročnog
investiranja u nekretnine na rastućim tržištima (Slovenija, Hrvatska, Srbija i
Gruzija). No njihova kupnja velike površine zemljišta u relativnoj blizini
budućeg pelješkog mosta izazvala je špekulacije o razlozima nastavka gradnje
mosta i u vrijeme recesije
Coorporatie Emac Illyrian Land Fond
(CEILF) kupio je zemljište na Pelješcu površine pet milijuna kvadrata, što je
najvjerojatnije najveća parcela kupljena u komercijalne svrhe u zadnjih desetak
godina u Hrvatskoj. Ovaj podatak portal index.hr u razgovoru s Gordanom
Malićem, novinarom tjednika Globus, koristi kao odgovor na pitanje zašto Vlada
RH, unatoč recesiji, ne odustaje od projekta izgradnje Pelješkog mosta i sve
povezuje s vrhuškom HDZ-a.
Iako sam
novinar u razgovoru kaže kako se radi o njegovom logičnom zaključku, za kojega
nema nikakvog dokaza, ipak ustvrđuje da je: '...riječ o kapitalu koji je
baratao određenim rokovima, u vezi s odlukama vezanim uz most, prilazne ceste i
autoceste, itd. Jer čudan je taj investitor koji pred recesiju, kada kamate na
kredite počinju rasti, troši 40 milijuna eura za ledinu, čekajući da 'naraste'...'.
Investicijski rizik
Portal u tekstu dalje prenosi
Malićeve riječi kako je investitor Fond koji ima 28 off shore tvrtki. Prema
podacima trgovačkog registra u Amsterdamu, piše da se bavi zastupanjem
isključivo privatnih osoba i privatnih investitora ili grupa investitora,
specijaliziran je za nekretnine. Ovim Fondom upravljaju tri-četiri osobe. Neki
su državljani Slovenije, neki Nizozemske. Nema ni jednog Hrvata, ali oni upravljaju
off shore kompanijom i Fondom, oni nisu investitori koji su dali novac kojim
oni upravljaju.
Objašnjavajući,
naknadno, o kojim je investitorima riječ Matjaž Prinčič, član
Upravnog odbora Emac Capitala koje je kupilo zemljište na Pelješcu, navodi kako
su to veliki institucionalni investitori iz Londona i SAD-a, osiguravajuće
društvo iz Izraela te mirovinski fond iz Danske. Kaže i kako među investitorima
nema fizičkih osoba, odnosno pojedinaca iz Slovenije i Hrvatske već se radi o
institucionalnim investitorima u poslovima s nekretninama, koji su spremni na
povrat investicije čekati duže vremensko razdoblje i u očekivanju prinosa većih
od onih koje daju neki drugi oblici investiranja, prihvatiti nešto veći
investicijski rizik.
S predsjednikom na kavi
Naknadnom provjerom na Trgovačkom
sudu došlo se do podatka kako je CEILF kod nas registriran na adresi
Mandaljenska 4, a riječ je o obiteljskoj kući u vlasništvu kontroverznog
dubrovačkog poduzetnika Rencija Pecotića kojega se u tekstu povezuje s Lukom
Bebićem, predsjednikom Hrvatskog sabora, a sve na temelju pitanja poznaje li
nekoga iz HDZ-a, na što mu je Renci Pecotić odgovorio da poznaje dosta ljudi iz
poslovnog i političkog miljea, npr. Luku Bebića s kojim je u dobrim odnosima od
1991. godine, ali je bio decidiran u tome da Bebić o tome ne zna ništa.
Ipak,
zanimljivo je da se u tekstu spominje samo Pecotićevo poznanstvo s Bebićem, dok
je s namjerom ili ne, prešućen njegov, javnosti dobro poznat izrazito bliski odnos
s predsjednikom Stjepanom Mesićem. Pecotić se sam u više navrata hvalio kako je
čest gost Pantovčaka, dok se s predsjednikom nerijetko znao sastajati i po
Korčuli.
- Ovo je čisto naručena politička
igra Sve ide preko mojih leđa - komentirao je Renci Pecotić natpise koji su ga
doveli u žižu javnosti.
- Nažalost, ovo može nauditi samo
mojoj djeci. Meni ne. Ja sam bio savjetnik za kupnju engleskom Fondu i to po
preporuci moga prijatelja iz Kanade, i obje ruke stavljam u vatru da je posao
čist. Ovaj fond je osnovan po vrlo strogim engleskim zakonima, i ne vidim ništa
sporno u toj kupnji. Zemljište je
kupljeno, a sad što još nema GUP-a i što je to poljoprivredno zemljište i što
je to zapravo kamenjar, to je stvar vizije i čisto stvar procjene kupca. To
sada nije građevinska zona, Fond će tražiti prenamjenu Prostornog plana, a
dotada ostaje pitanje hoće li je dobiti i hoće li i kad će županijski čelnici
prepoznati potencijal - kazao je Pecotić.
Lokalni savjetnik
Također je odbacio sve insinuacije
kako kupnja zemljišta ima veze s Pelješkim mostom.
- Pa gdje se dubrovački kraj može
širiti osim prema Pelješcu. To su činjenice. Nakon Dubrovnika, Ston je
najposjećenija turistička destinacija na ovom području, a ima svega 15 kreveta.
Dakle upravo na području između Dubrovnika i Korčule su nužni novi kapaciteti -
govori Pecotić. Osvrnuo se i na stavljanje njegovog imena u kontekst Luke
Bebića i Vladimira Zagorca. S Bebićem se tvrdi susreo jednom u životu i to
1993. godine kada su zajedno putovali do Zagreba.
- Povezuju me i sa Zagorcem.
Činjenica je da sam ja '91. prevozio TNT i barut za vojarnu u Puli. To tada
prema nalogu iz vrha nisam smio reći - kazao je Pecotić, dodajući kako se u
kolovozu '91. vratio u Hrvatsku iz Kanade. Iz tih dana, pak, seže prijateljstvo
Stjepana Mesića i korčulanskog poduzetnika koji nije mogao sakriti razočarenje
što ga je predsjednik i javno prozvao:
- Bilo bi u najmanju ruku korektno
da me je kontaktirao. Njegovo je pravo što me nije nazvao, ali žao mi je što je
komentirao servirane mu informacije. Takve izjave od jednog predsjednika države
nisu primjerene.
Na pitanje zašto je Fond za
suradnika izabrao kontroverznog poduzetnika Teodorenka Renca Pecotića, Matjaž Prinčič
odgovara da je on njihov savjetnik za lokalne projekte i da nema ovlasti
odlučivanja.
Podrška vlasti
Objasnio je kako za lokalne
savjetnike traže ljude koje imaju međunarodna iskustva u nekretninama ali
i dovoljno znanja o lokalnim zbivanjima i tržištu, kako bi im mogli pomoći kod
pronalaženja lokacija i kod kasnijih aktivnosti.
- Takvih nema puno. Gospodina
Pecotića smo provjerili, njegove reference u Kanadi su pozitivne, dok u
Hrvatskoj nije bio osuđivan. Dosadašnjim radom je dokazao da je naša odluka
bila ispravna - rekao je ovaj član Upravnog odbora Emac Capitala te poručio da
je kod njih sve čisto.
- Mi u pravilu kupujemo
poljoprivredna zemljišta za koja mislimo, na osnovu obavljenih analiza, da se
mogu pretvoriti u građevinska - govori također Matjaž Prinčič. Odluka o
investiciji u zemljište u Dubi Stonskoj donesena je, kako kaže, na osnovu
intenzivnog proučavanja zakona i mogućnosti daljnjeg razvoja Dubrovnika i
Dubrovačko-neretvanske županije.
Navodi kako su procijenili da je
turistički gledano, cijela južna Dalmacija još nedovoljno razvijena naročito s
kapacitetima i uslugama visokog nivoa, pa su pretpostavili da bi njihov
prijedlog urbaniziranja trebao biti prihvaćen vrlo povoljno od lokalnih kao i
od županijskih i državnih vlasti.
- Hoće li nas te vlasti
poduprijeti, još ne znamo, ali smatramo da su naši stručni argumenti za
urbanizaciju tog područja jaki i da bi bilo dobro da to učine. Iz toga i
proizlazi da nismo tražili nikakve suglasnosti političkih struktura unaprijed,
niti bilo kakve garancije za urbanizaciju tog područja - kaže Prinčič.
Pet kilometara do ceste
Na lokaciji u Dubi Stonskoj
planiraju izgraditi resort ekološkog turizma visoke kvalitete, namijenjen
klijenteli iz visoko razvijenih zemalja, čije se dovršenje predviđa za nešto
više od deset godina. Prinčič naglašava kako se projektom ne predviđaju nikakvi
zahvati na samoj obali, pa tako niti izgradnja marine, te da realizacija
projekta ovisi o stvaranju svih potrebnih pravno-formalnih uvjeta za gradnju.
- U trenutku kada smo kupovali
lokaciju za izgradnju Pelješkog mosta bio je postavljen kamen temeljac, te se
tada o njegovoj gradnji govorio kao o konačnom činu. Istina je da je izgradnja
Pelješkog mosta od značaja za cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju i njezin
daljnji turistički razvoj, pa je u tom kontekstu, ali naglašavamo samo u tom
kontekstu, značajna i za našu lokaciju - kaže ovaj član Uprave, inzistirajući
na tome kako u njihovom konkretnom slučaju za uspjeh projekta most nije
presudan te odbacuje sve špekulacije koje dovode u vezu njihovu investiciju i
gradnju most.
- Predviđeni most je od lokacije,
nadamo se budućeg resorta, udaljen više od 30 kilometara, dok se cesta koja
povezuje most i Dubrovnik nalazi na oko pet kilometara od lokacije - objašnjava Prinčič. Izražava i uvjerenje da će
Dubrovačko-neretvanska županija zbog sadašnjeg stupnja turističke razvijenosti
i ogromnih neiskorištenih potencijala nastaviti stvarati preduvjete za daljnji
razvoj, s mostom ili bez njega.
A u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji trenutačno, točnije do 30. ožujka, traje rasprava o prostornom planu.
Nakon toga bi se trebalo znati i kakva je buduća sudbina Dube Stonske. Bit će
zanimljivo vidjeti u kojem će se pravcu razvijati ova priča.
bđ / ma
Parcele na Pelješcu koje su
kupljene 2007. godine nisu u građevinskoj zoni. Za taj dio poluotoka Pelješca
još nema urbanističkog plana, a predstavnici Fonda su kvadrat kamenjara i drače
u Dubi Stonskoj platili po cijeni od 8,20 eura. Prethodni vlasnici te zemlje
tako su postali bogatiji za 30-ak milijuna eura
|